Ako uz savjetovanja nema zabave i ručka, nema ni seljaka
Dvije trećine od ukupno 190.000 poljoprivrednika upisanih u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nema nikakvo poljoprivredno obrazovanje, a bave se proizvodnjom hrane, jednom od najzahtjevnijih djelatnosti. Izjavio je to Stjepan Mikolčić, dravni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, na nedavnom skupu u Osijeku o provedbi proljetne sjetve. Mikolčić je naveo kako je resorno ministarstvo svjesno tog problema, koji inače ima velik utjecaj na (ne)konkurentnost, te ga pokušava riješiti kroz edukacije i radionice koje tijekom zimskog razdoblja provode Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu, Hrvatski stočarski centar, odnosno sada Hrvatska poljoprivredna agencija i slične institucije, nastojeći na taj način pribliiti struku obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. U posljednje je vrijeme, navodi Mikolčić, taj posao došao u drugi plan jer i sami savjetodavci uče, odnosno prolaze edukaciju zbog ARKOD-a, novog sustava koji evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta. ARKOD je, podsjetimo, nadogradnja postojećeg Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, a za njegovu provedbu na terenu zaduena je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom (HPA) i Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu slubu (HZPSS).
Edukaciju prolazi više od 550 djelatnika navedenih organizacija koji će pojašnjavati poljoprivrednicima vanost upisa u novi sustav te im pomoći u pronalaenju njihovih parcela u računalnoj aplikaciji. No Mikolčić napominje da će se nakon tih aktivnosti vezanih uz uspostavu ARKOD-a, još energičnije nastaviti raditi na edukaciji seljaka.
Novi zakon tjera na učenje
- Na edukaciju tjera i novi zakon o poljoprivrednim potporama, prema kojem je poljoprivrednik koji godišnje primi više od 36.000 kuna poticaja, obvezan proći edukaciju - rekao je Mikolčić te dodao da će u suprotnom poticaje morati vratiti.
Tada se, dodao je Mikolčić, u poljoprivredi neće više dogaðati primjeri poput onih da seljaci u optimalnim agrotehničkim rokovima i povoljnim vremenskim uvjetima siju najkvalitetnije sjeme a da se u konačnici dobije prosječni prinos po jednom hektaru, primjerice, kukuruza sedam tona, a njegov je genetski potencijal i do 15 tona po hektaru.
Tu valja dodati i da sadašnji Zakon o potporama ima članak prema kojem svi oni koji prime na godinu više od 36.000 kuna potpora moraju na edukaciju, ali nije zaivio.
Na ove probleme hrvatskog agrara već due vrijeme upozorava i struka. Tako je i Marko Vučemilović-Šimunović, savjetnik u Novom agraru, naglasio da će ratari napokon morati postati svjesni da bez visoke proizvodnje nema dobrog financijskog rezultata i da je prošlo vrijeme niskih prinosa jer se na niskoj proizvodnji ne moe računati na opstank u EU.
Slab interes za predavanja
A da je u poljoprivredi bitno samo se prijaviti u Upisnik i primati poticaje, odavno znaju u Hrvatskoj poljoprivrednoj savjetodavnoj slubi, gdje im se uza sve napore koje učine na redovitim zimskim predavanjima pojave dva ili tri poljoprivrednika koja ele znati više.
- Prije svega treba reći da ima pozitivnih primjera obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji su ozbiljni proizvoðači, redovito se odazivaju na edukacije te biljee izvanredne rezultate i u prinosima i u kvaliteti. Preteito se tu radi o korisnicima operativnih programa - kae dr. sc. Draenka Gutzmirtl, pročelnica Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu slubu - Područnu slubu Osječko- baranjske upanije. Dr. Gutzmirtl dodaje da je prošle zime Savjetodavna poljoprivredna sluba organizirala ukupno 108 stručnih predavanja, od kojih su najposjećenija bila ona na području Ðakovštine i Dalja.
Ima slučajeva, kako doznajemo, kada se na savjetovanja odazovu samo dva ili tri poljoprivrednika, što je slučaj za područje Baranje, dok se na nekima uz koja se uz pomoć sponzora organizira ručak i zabava pojavi i više od 200 seljaka.
- Jedan od većih problema koji se javlja zbog neznanja, jest moguća propast pojedinih farmi zbog nemogućnosti vraćanja kredita jer ih ne mogu vraćati budući da imaju niske prinose ili ako je riječ o mliječnim farmama, manje mlijeka - kae dr. Gutzmirtl, a još je veći problem što ima dosta seljaka koji su se prezaduili ne da bi unaprijedili poljoprivrednu proizvodnju, nego za ureðenje kuće. Neki su naime, kae Gutzmirtl, nabavili neke stvari kao, primjerice, jakuzi samo da ih imaju pa makar na njemu drali cvijeće. Iz najkvalitetnijeg sjemena kukuruza genetskog potencijala i do 15 t/ha hrvatski seljaci zbog nedovoljne izobrazbe imaju prosječni prinos od 7 t/ha