Bez sreðenoga katastra nema okrupnjavanja

Nesreðeno stanje zemljišnih knjiga i katastra, rascjepkane i male parcele, zapuštenost i nepovoljna demografska struktura vlasnika neke su od najčešćih prepreka za razvoj efikasnog tržišta poljoprivrednim zemljištem uočenih u provedbi pilot-projekta »Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj«.

U sklopu tog projekta u posljednje tri godine provodilo se okrupnjavanje zemljišta na pet lokacija. U Vidovcu u Varaždinskoj županiji, Novom Vinodolskom i općini Vinodolska u Primorsko-goranskoj, Vrbovcu i općini Krašić u Zagrebačkoj županiji te u općini Tompojevci u Vukovarsko-srijemskoj. Okrupnjavanje se na dobrovoljnom principu provodilo kupoprodajom, zamjenom i spajanjem katastarskih čestica, a provodila se i uknjižba poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu na državu te spajanje čestica u državnom vlasništvu. Uz to, u pet jedinica regionalne samouprave u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Zadarskoj, Brodsko-posavskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji provedeno je evidentiranje prepreka razvoju efikasnog tržišta poljoprivrednim zemljištem. Ana Budanko Penavić, nacionalna voditeljica projekta, kaže da kod vlasnika poljoprivrednog zemljišta postoji strah od povećanja cijena zemljišta, ali i od mešetarenja poljoprivrednim zemljištem, odnosno torbarenja. S druge strane, projekt je poslužio i za pripremu za početak rada kroz edukaciju 18 djelatnika Agencije za poljoprivredno zemljište, koja bi trebala početi raditi najkasnije do početka studenoga.

U Virovitičko-posavskoj županiji ima 202.340 hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 52.566 državnoga. Prosječna površina posjeda je 9,6 hektara, a broj vlasnika parcela je 8843.

S druge strane, u Zadarskoj županiji ima 232.000 hektara poljoprivrednog zemljišta od čega je gotovo 50 posto (128.000 hektara) u rukama države. Registrirano je 6515 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina posjeda je tek 2,2 hektara.

Za konkurentnost u EU minimum pet hektara
Projekt »Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj« provodi se uz financijsku pomoć švedske vlade, odnosno provedbenu pomoć Švedske agencije za razvojnu suradnju. Švedska je pripremnu fazu projekta financirala darovnicom od 1,65 milijuna kuna, a provedbenu darovnicom vrijednom 13,37 milijuna kuna. Iz hrvatskog državnog proračuna je pak za taj projekt do sada potrošeno 10,4 milijuna kuna, a iz regionalnih i lokalnih proračuna 3,55 milijuna kuna. Švedski veleposlanik u Hrvatskoj Fredrik Vahlquist kaže da bez okrupnjavanja zemljišta (oko pet hektara u prosjeku), hrvatski poljoprivrednici ulaskom u EU neće moći konkurirati europskima.

Vjesnik.hr