Seljaci pred duničkim ropstvom
Optimalni rokovi proljetne sjetve su pred vratima, a seljaci, koji su, kako kau, korak do bankrota, ne znaju kako i što zasijati. Duni su organizatorima proizvodnje, poljoprivrednim tvrtkama i zadrugama, dravi za zakup poljoprivrednog zemljišta, bankama koje po selima već provode ovrhe.
Sve to nije u hrvatskoj poljoprivredi nešto novo i ponavlja se uoči svake sjetve, meðutim ove godine poseban je problem što većem dijelu proizvoðača još uvijek nisu isplaćeni novci za lanjske predane usjeve - kukuruz, sunockret, šećernu repu, a nekima čak ni za pšenicu, kao ni poticaji, a nitko ovog proljeća ne eli ugovarati i kreditirati sjetvu.
Stanje na selu je, kako naglašava Slavko Novaković, predsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, vrlo zabrinjavajuće jer je većina seljaka, posebice oni koji su ulazili u velike investicije gotovo pred duničkim ropstvom.
- Neke su banke podigle kamate na kredite sa 6,5 na 11 posto. Seljaci su duni do grla te nitko ne eli kreditirati novu proizvodnju, posebice stočarima zbog pada cijene mlijeka i najave ukidanja poticaja po muznoj kravi. Zbog teškog stanja, zatraili smo revidiranje ugovora za jesensku sjetvu, ponajprije zbog velikih ulaganja, previsoke cijene repromaterijala, posebice gnojiva te najave pada otkupne cijene pšenice. Ulaganja po hektaru pšenice, primjerice, bila su oko 4.000 kuna, a kad se uzme u obzir najava otkupne cijene pšenice od 0,80 kn/kg, tu nema zarade, zbog čega smo i ponudili organizatorima proizvodnje da preuzmu započetu proizvodnju pšenice, dovrše je, a nama da ostanu poticaji, kae Novaković, te dodaje kako drava seljacima duguje više od milijardu kuna, što za poticaje, što za kapitalne investicije.
Kad je riječ o proljetnoj sjetvi, pretpostavlja se da će se ona u Osječko-baranjskoj upaniji obaviti na ukupno 108.000 ha površina, kae Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri HGK - upanijskoj komori Osijek. Prema kalkulacijama stručnih slubi, prosječna visina ulaganja po jednom hektaru ovog proljeća iznosi oko 5.000 kuna, što znači da sjetva u Osječko-baranjskoj upaniji stoji 540 milijuna kuna. Najveći je problem što proizvoðači tog novca nemaju. Do sada je, naime, isplaćena samo polovina iznosa za kukuruz. Prema prijašnjim godinama, ove se seljaci istinski bore za provedbu plana proljetne sjetve jer sve ukazuje da će to biti jedna od najteih godina za poljoprivredu s obzirom na tešku ekonomsku situaciju koja nije, kako se očekivalo, mimoišla ni poljoprivredni sektor, kae Nad te dodaje kako su se prvi nagovještaji da će biti problema s provedbom sjetve pojavili još za lanjske etve pšenice, kada dio predanih i uskladištenih trnih viškova nije isplaćen, a vladalo je šarenilo otkupnih cijena od 1 do 1,50 kn/kg.
Spora realizacija otkupa pšenice, kae Nad, stvorila je dodatne probleme i za vrijeme berbe kasnih usjeva, kada je nastao problem s nedostatkom skladišnih kapaciteta za kukuruz, soju i suncokret.
- Agonija je nastavljena i u jesenskoj berbi, što se negativno odrazilo na proizvoðače kukuruza koji su uz niske i neprimjerene cijene ostvarili gubitke. Najbolnije je to što je dio proizvoðača kukuruz prodao, a još nije za njega dobio novac, a sad njegova cijena na trištu raste, zbog čega se mnogi od njih osjećaju prevareni. Slična je situacija i sa suncokretom. Ponuðeno ga je ljetos više nego što je ugovoreno pa čepinska uljara nije mogla sve otkupiti. Dio je ostao čekajući kupca, s tim da cijene svih poljoprivrednih proizvoda, uključujući i suncokret, imaju tendenciju pada te je sav taj disparitet cijena pao na teret proizvoðača. čepinska uljara do sada je isplatila 90 posto preuzetih uljarica, meðutim njihov pad cijena na svjetskom trištu ne ulijeva povjerenje proizvoðačima da ozbiljnije uðu u sjetvu, posebice izmeðu ostalog i stoga jer Uljara neće biti u mogućnosti u cijelosti kreditirati sjetvu suncokreta. Navodno hoće zaštitna sredstva i sjeme, ali ne i mineralno gnojivo, kae Nad.
Glas Slavonije