Poljoprivredni redari kanjavat će vlasnike koji ne obraðuju zemlju
Ministar poljoprivrede Boidar Pankretić izjavio je jučer za naš list da osnovni cilj novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu nije kanjavanje onih koji ga ne obraðuju već da se ono privede obradi.– A za to naprosto moramo imati neke mehanizme. Kada oporba priča o velikom uvozu poljoprivrednih proizvoda kritiziraju nas jer kao nemamo nikakve dugoročne mjere. A kada se sa takvim mjerama izaðe onda oporba počinje otkrivati toplu vodu, rekao je Pankretić. Dodaje da se bilo kakva kazna moe izbjeći ako vlasnik zemljište počne obraðivati, a ako on to iz bilo kojeg razloga nije u stanju moe doći u svoju općinu i izraziti elju da se njegovo zemljište da u zakup.
– On moe naprosto reći – ja imam zemljište, a ne isplati mi ga se obraðivati. Tada općina raspisuje natječaj za zakup, a vlasniku ide novac od zakupnine, kae Pankretić.
U slučaju da se vlasnik neobraðenog zemljišta sam ne izjasni o njegovom davanju u zakup na scenu stupa poljoprivredni redar, nova funkcija koje se uvodi ovim zakonom.
– On o tome obavještava poljoprivrednog inspektora koji obavještava vlasnika ili posjednika da će mu ako ništa ne učini oko zemljišta napisati kaznu. Tada počinje teći rok od 30 dana u kojem se vlasnik ili posjednik moe očitovati. Moe se očitovati da će ili početi obraðivati zemljište ili ga dati u zakup. Ako se ne očituje općina raspisuje natječaj o davanju zemljišta u zakup. Vlasniku ide novac od zakupnine umanjen eventualno za kaznu za neobraðivanje. Naglašavam da se zemlja daje u zakup, ali da nitko ne moe ulaziti u pravo vlasništva nad tom zemljom, kae Pankretić. Dodaje da se istekom roka zakupa, koji moe biti najdue na tri godine, vlasnik moe javiti i reći da se on sada ipak eli baviti poljoprivredom nakon čega mu se zemljište vraća u posjed.
Urednik portala seljaci.org Vladimir Novotny slae se da su kazne za neobraðeno zemljište više preventivnog nego represivnog karaktera, ali sumnja u provedivost takve mjere.
– Ta priča će vrlo teško zaivjeti, posebno u onim slučajevima gdje su nerazjašnjeni pravno imovinski odnosi. Primjerice imate puno zemljišta gdje je osoba koja se vodi kao gruntovni vlasnik već 20 godina mrtav, i komu će onda drava uz tom slučaju odrediti kaznu, pita se Novotny. Što se tiče mogućnosti da sama općina pokrene proces kojim se neobraðeno zemljište daje u zakup Novotny kae da vlasnik to moe sam vrlo lako rješiti, bilo da ga sam obraðuje bilo da ga sam da u zakup. Novotny kae da je najsporniji dio Zakona onaj koji govori o tome da ako netko eli prodati svoje poljoprivredno zemljište to ne moe učiniti sam i prodati ga kome eli nego se mora obratiti novoosnovanoj Agenciji
Novi list