Sir, vrhnje i kulen - aduti za trite EU
Istarski i dalmatinski pršut, torkul za maslinovo ulje, paški i cetinski sir, paški baškotin, slavonski domaći kulen, stara slavonska šljivovica i dingač prvih je devet zaštićenih autohtonih prehrambenih proizvoda, hrvatskih aduta za Europsku uniju. Svi imaju zaštitu zemljopisnog podrijetla ili zaštitu izvornosti koju su proteklih godina dobili u Zavodu za intelektualno vlasništvo, a od ove godine u ovlasti su Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.Potvrdu o izvornosti ondje već čeka i krčki sir, a uskoro će, uvjereni su, i domaći sir i vrhnje, med, lički krumpir, zelje Zagrebačke upanije, samoborska salama... doći na red.No kako bi nas predstavljali na trištu EU - i postigli dobru cijenu, bolju trišnu poziciju i prepoznatljivost i izvan hrvatskih granica - svi će od 1. studenog morati proći i propisanu zakonsku proceduru, usklaðenu s EU. Drava im je, tvrde u ministarstvu, u postupku ujednačavanja spremna pomoći i poticajima.
Kako bi se zaštitili legalni proizvoðači, a i sami potrošači, proizvoðačima autohtonih proizvoda već sada se pripremaju tri vrste poticaja - za uzgoj svinja teih od 200 kg, 25 posto nepovratnog novca od ukupne investicije za nabavu opreme i modernih pogona za proizvodnju, a treći je jamstvo HBOR-a i HAMAG-a za povoljniju kreditnu liniju uz četiri posto kamata.
Od njih se pak trai da prihvate vrlo rigorozan postupak označavanja prema EU-ovoj praksi i standardima te se i za devet već potvrðenih proizvoda ponovno moraju podnijeti zahtjevi za njihovom preregistracijom. Potom slijedi procedura registracije proizvoda u EU, koja moe potrajati i pet godina, kae Mladen Pavić, glasnogovornik ministarstva.
- Upravo stoga, o siru, maslinovu ulju, kulenu... vodit će se računa još u sklopu pregovora za pridruivanje EU. Od deset novih članica EU, to su napravili još samo česi, koji su u sklopu pregovora zaštitili dvije nacionalne vrste piva - drugi nitko - objašnjava Pavić. Pri podnošenju zahtjeva za oznaku izvornosti ključnu će ulogu imati udruenja proizvoðača ili preraðivača, kojima će biti povjeren i nadzor kakvoće izvornih prehrambenih proizvoda. Operativnim planom koji će se uskoro početi provoditi, od slavonskog kulena se, primjerice, planira stvoriti izvozni brand kao što su to uspješno učinili Talijani i Španjolci sa svojim pršutima Prosciutto Toscano, Pharma ili Serrano.
Oko sira i vrhnja, tradicionalnog proizvoda koji na zagrebačke trnice donose "kumice" iz čitave sjeverozapadne Hrvatske, sve donedavno su se pak lomila koplja (ne)stručnjaka. Kad bi se poštovali svi fitosanitarni i ostali rigorozni uvjeti EU, nema nikakve prepreke da i oni ne osvanu na zajedničkom trištu Europe. No, danas su potrošači educirani, znaju što ele i spremni su platiti samo kvalitetan i zdravstveno siguran proizvod, dok trenutačno stanje u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda nije blistavo.
Imamo najviše mlijeka najlošije, treće kategorije, objašnjava Pavić, a naðe se i onog s milijunima mikroorganizama, kakvim se ni svinje ne mogu hraniti. Takvi proizvodi sigurno ne mogu konkurirati EU te je očito da će se još puno toga trebati mijenjati - i usklaðivati.
Prenosimo iz Večernjeg lista; autor: Jolanda Rak Šajn
Kako bi se zaštitili legalni proizvoðači, a i sami potrošači, proizvoðačima autohtonih proizvoda već sada se pripremaju tri vrste poticaja - za uzgoj svinja teih od 200 kg, 25 posto nepovratnog novca od ukupne investicije za nabavu opreme i modernih pogona za proizvodnju, a treći je jamstvo HBOR-a i HAMAG-a za povoljniju kreditnu liniju uz četiri posto kamata.
Od njih se pak trai da prihvate vrlo rigorozan postupak označavanja prema EU-ovoj praksi i standardima te se i za devet već potvrðenih proizvoda ponovno moraju podnijeti zahtjevi za njihovom preregistracijom. Potom slijedi procedura registracije proizvoda u EU, koja moe potrajati i pet godina, kae Mladen Pavić, glasnogovornik ministarstva.
- Upravo stoga, o siru, maslinovu ulju, kulenu... vodit će se računa još u sklopu pregovora za pridruivanje EU. Od deset novih članica EU, to su napravili još samo česi, koji su u sklopu pregovora zaštitili dvije nacionalne vrste piva - drugi nitko - objašnjava Pavić. Pri podnošenju zahtjeva za oznaku izvornosti ključnu će ulogu imati udruenja proizvoðača ili preraðivača, kojima će biti povjeren i nadzor kakvoće izvornih prehrambenih proizvoda. Operativnim planom koji će se uskoro početi provoditi, od slavonskog kulena se, primjerice, planira stvoriti izvozni brand kao što su to uspješno učinili Talijani i Španjolci sa svojim pršutima Prosciutto Toscano, Pharma ili Serrano.
Oko sira i vrhnja, tradicionalnog proizvoda koji na zagrebačke trnice donose "kumice" iz čitave sjeverozapadne Hrvatske, sve donedavno su se pak lomila koplja (ne)stručnjaka. Kad bi se poštovali svi fitosanitarni i ostali rigorozni uvjeti EU, nema nikakve prepreke da i oni ne osvanu na zajedničkom trištu Europe. No, danas su potrošači educirani, znaju što ele i spremni su platiti samo kvalitetan i zdravstveno siguran proizvod, dok trenutačno stanje u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda nije blistavo.
Imamo najviše mlijeka najlošije, treće kategorije, objašnjava Pavić, a naðe se i onog s milijunima mikroorganizama, kakvim se ni svinje ne mogu hraniti. Takvi proizvodi sigurno ne mogu konkurirati EU te je očito da će se još puno toga trebati mijenjati - i usklaðivati.
Prenosimo iz Večernjeg lista; autor: Jolanda Rak Šajn