Na hrani u Hrvatskoj najvie zaraðuje drava jer je oporezuje sa 6,7 miijarda kuna
Najveći profiter na hrani je drava", tvrdi Stipan Bilić, direktor Sektora poljoprivrede i prehrambene industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i tu svoju ocjenu potkrepljuje nizom financijskih pokazatelja.Visina neto plaćenog poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), koji je tijekom 2007. godine u dravni proračun uplatila prehrambena industrija, iznosila je milijardu kuna, dok je temeljem naplate posebnih poreza obveznih kod proizvodnje pića u dravnu blagajnu ušlo još 1,07 milijardi kuna, a od poreza na duhanske proizvode daljnjih 2,192 milijarde kuna. Vrijednost proizvoda, uvezenih prošle godine za potrebe prehrambene industrije, bila je iznad šest milijardi kuna za što je plaćena carina po prosječnoj stopi od 15 posto, odnosno dravi je kroz taj kanal na račun sjelo još 900 milijuna kuna. Na asortiman prehrambene industrije, koji na ovdašnjem trištu plasira domaća maloprodaja uz prosječnu maru od dvadesetak posto, i trgovci su dravi lani uplatili oko 1,2 milijarde kuna. Doda li se spomenutom nizu brojki i 216 milijuna kuna PDV-a, odnosno još 156 milijuna kuna carina koje su prošle godine u proračun uplatile poljoprivredne kompanije proizlazi da je drava u 2007. kroz poreze i carine na prehrambenim proizvodima naplatila više od 6,7 milijardi kuna. Najkraće, u dravni proračun slilo se 29,7 posto od vrijednosti ukupne prodaje koju je prehrambena industrija tijekom 2007. godine ostvarila na domaćem trištu. Upravo stoga, opominje Bilić, "najveći manevarski prostor za značajnije i dugoročno odrivo smanjivanje cijena ne nalazi se kod proizvoðača (mesa, preraðevina, kruha. itd.) nego kod drave". Smanjivanjem primarno poreza na dodanu vrijednost, ali i posebnih poreza na promet pojedinih artikala iz okvira asortimana poljoprivredno-prehrambene industrije moguće je izravno utjecati na sniavanje cijena hrane u maloprodaji, što bi, naravno, imalo pozitivan učinak i na stopiranje inflacije. Nii PDV-a na hranu istodobno donosi dvostruku korist, pojeftinjuje košaricu potrošačima i jača konkurentnost prehrambene industrije. S jednim takvim konkretnim potezom Vlade prestaje i svaka potreba za intervencijama, kroz javne apele i/li medijske pritiske, kakvima je proteklih tjedana bio sklon premijer Ivo Sanader.
Argument s kojim u udruzi poslodavaca barataju dok postavljaju zahtjev za niim PDV-om na hranu jeste 'preslikavanje' prakse koju primjenjuju ne samo mnoge zemlje u okruenju nego i većina članica EU, gdje PDV na hranu iznosi 50 posto od opće stope. Proizvodi hrvatske poljoprivredno-prehrambene industrije zbog veće stope PDV-a generalno su na samom startu skuplji 12-15 posto u odnosu na cjenike koje za isti asortiman izlistava konkurencija na trištima u okruenju, upozorava Bilić. Prehrambena industrija, posebno njezine pojedine grane, sustavno je izloena i neopravdanom pritisku javnosti vezano za problem rasta cijena hrane, smatra Bilić te naglašava da rezultati poslovanja prehrambene industrije ne iskazuju dobit na čiji bi račun moglo ići značajnije smanjivanje cijena.
Poslovni.hr