Realna cijena penice 1,30 kuna
etva
pšenice traje već gotovo desetak dana, a još ni jedan od potencijalnih
otkupljivača pšenice nije proizvoðačima ponudio otkupnu cijenu, što se
do sada ne pamti. Tako prvi put hrvatski ratari još ni priblino ne
znaju po kojoj će im cijeni biti otkupljena pšenica, osim što im je
rečeno da će cijena pšenice ovisiti o trištu, odnosno otkupnoj cijeni
u zemljama okruenja, prije svega u Maðarskoj. Na Budimpeštanskoj burzi
cijena ovogodišnje pšenice, navodno, kreće se od 1,25 do 1,40 kuna za
kilogram, što znači da bi otkupna cijena bila za oko 15-ak posto veća
od cijena u okruenju, odnosno uvećana za troškove eventualnog
transporta. Meðutim, zanimljvo je što do sada nitko ne eli prvi izići
s cijenom, pa makar to bila i cijena pšenice kakva je trenutačno na
Budimpeštanskjoj burzi, a o kojoj se još uvijek samo priča.
VISOKA CIJENA PŠENICA MOE UNIŠTITI STOčARSTVO
S druge strane, seljaci ne odustaju od zahtjeva za cijenom od 2,20 kn/kg, za koju smatraju da je jedina realna i da ne bi trebala utjecati na povećanje cijene brašna i kruha. Meðutim, mnogi mlinari i pekari smatraju kako je riječ o nerealnim zahtjevima, a slično se razmišlja i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Stipan Bilić, direktor Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede pri HUP-u, smatra da su zahtjevi seljaka za cijenom od 2,20 kn/kg nerealni i neobjektivni.
- Na svjetskim burzama cijena pšenice je oko 200 eura/t (1,50 kn/kg). Kako cijene na trištu nisu rezultat objektivne činjenice već snage na trištu, cijene će biti formirane prema stanju ponude i potranje. Naime, visoke cijene na svjetskom trištu nisu rezultat povećanja troškova, već nepoznatih razloga, a troškovi proizvodnje sigurno su manji od 80 eura po toni za prinos od 6 t/ha - kae Bilić te dodaje kako, prema njegovom uvjerenju, cijena pšenice ne bi smjela biti veća od burzovnih cijena umanjenih za troškove uvoza, a to je oko 180 eura/t ili nešto više od 1,30 kn/kg.
Troškovi direktnih ulaganja po hektaru, kae Bilić, kod nas ne prelaze 3.000 kuna za proizvodnju 5,5 t pšenice pa je ukupan prihod po hektaru 7.150 kuna, od čega se pokrivaju direktna ulaganja sa 3.000 kn, a ostaje dodatna vrijednost od 4.150 kn za pokriće svih drugih troškova, ali i za solidnu zaradu.
Bilić napominje da, ako se ovome pribroje poticaji, onda je objektivno, za potrebe potrošnje, realna cijena od 1,30 kn/kg, a veće cijene, iako su primamljive na prvi pogled za poljoprivredu, više su štetne jer visoka cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda onemogućuje razvoj viših faza proizvodnje i donosi štete budući da visoke cijene itarica upropaštavaju stočarsku proizvodnju te, direktno ili indirektno, i prehrambenu industriju
DRAVA DIJELI POTICAJE KAO DJEčJE DAROVE
- Mi kao drava ne vodimo nikakvu politiku cijena u poljoprivredi. Naime, kod nas ne postoje norme ulaganja po hektaru - gnojiva, goriva, sjemena, zaštitnih sredstava i sl. - i norme proizvodnje uz takva ulaganja. Ako bi se to vodilo, svaki proizvoðač, ali i drava, morali bi znati kada tko dobro, a kada loše radi. Politika poticaja nije u funkciji poticanja proizvodnje uz zadravanje cijena, već se poticaji dijele kao dječji darovi. Upravo je postojeća situacija, u kojoj se nerealno licitira cijenama pšenice, prilika da mjerodavno ministarstvo postavi objektivne kalkulacije i količina i cijena, iako će cijene na trištu uvijek biti različite od tako projektiranih cijena. Projekcija cijena i troškova omogućit će dravi donošenje onih mjera dravne poljoprivredne politike koje su potrebne i koje će podrati ciljeve koje dogovorimo - zaključuje Bilić.
www.glas-slavonije.hr
S druge strane, seljaci ne odustaju od zahtjeva za cijenom od 2,20 kn/kg, za koju smatraju da je jedina realna i da ne bi trebala utjecati na povećanje cijene brašna i kruha. Meðutim, mnogi mlinari i pekari smatraju kako je riječ o nerealnim zahtjevima, a slično se razmišlja i u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). Stipan Bilić, direktor Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede pri HUP-u, smatra da su zahtjevi seljaka za cijenom od 2,20 kn/kg nerealni i neobjektivni.
- Na svjetskim burzama cijena pšenice je oko 200 eura/t (1,50 kn/kg). Kako cijene na trištu nisu rezultat objektivne činjenice već snage na trištu, cijene će biti formirane prema stanju ponude i potranje. Naime, visoke cijene na svjetskom trištu nisu rezultat povećanja troškova, već nepoznatih razloga, a troškovi proizvodnje sigurno su manji od 80 eura po toni za prinos od 6 t/ha - kae Bilić te dodaje kako, prema njegovom uvjerenju, cijena pšenice ne bi smjela biti veća od burzovnih cijena umanjenih za troškove uvoza, a to je oko 180 eura/t ili nešto više od 1,30 kn/kg.
Troškovi direktnih ulaganja po hektaru, kae Bilić, kod nas ne prelaze 3.000 kuna za proizvodnju 5,5 t pšenice pa je ukupan prihod po hektaru 7.150 kuna, od čega se pokrivaju direktna ulaganja sa 3.000 kn, a ostaje dodatna vrijednost od 4.150 kn za pokriće svih drugih troškova, ali i za solidnu zaradu.
Bilić napominje da, ako se ovome pribroje poticaji, onda je objektivno, za potrebe potrošnje, realna cijena od 1,30 kn/kg, a veće cijene, iako su primamljive na prvi pogled za poljoprivredu, više su štetne jer visoka cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda onemogućuje razvoj viših faza proizvodnje i donosi štete budući da visoke cijene itarica upropaštavaju stočarsku proizvodnju te, direktno ili indirektno, i prehrambenu industriju
DRAVA DIJELI POTICAJE KAO DJEčJE DAROVE
- Mi kao drava ne vodimo nikakvu politiku cijena u poljoprivredi. Naime, kod nas ne postoje norme ulaganja po hektaru - gnojiva, goriva, sjemena, zaštitnih sredstava i sl. - i norme proizvodnje uz takva ulaganja. Ako bi se to vodilo, svaki proizvoðač, ali i drava, morali bi znati kada tko dobro, a kada loše radi. Politika poticaja nije u funkciji poticanja proizvodnje uz zadravanje cijena, već se poticaji dijele kao dječji darovi. Upravo je postojeća situacija, u kojoj se nerealno licitira cijenama pšenice, prilika da mjerodavno ministarstvo postavi objektivne kalkulacije i količina i cijena, iako će cijene na trištu uvijek biti različite od tako projektiranih cijena. Projekcija cijena i troškova omogućit će dravi donošenje onih mjera dravne poljoprivredne politike koje su potrebne i koje će podrati ciljeve koje dogovorimo - zaključuje Bilić.
www.glas-slavonije.hr