Neretva: biljke piju more, propada petina uroda
{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}
Tropske vrućine neuobičajene za ovo doba godine prisilile su neretvanske poljoprivrednike da navodnjavaju poljoprivredne kulture nekvalitetnom slanom vodom zbog čega će urod voća i povrća biti i do dvadeset posto manji od očekivanoga.
U ičekivanju realizacije nacionalnog projekta navodnjavanja stručnjaci upozoravaju da je voda u postojećoj kanalskoj mrei na granici upotrebe za zalijevanje zbog povećane koncentracije soli, koja je povezana s hidrolokim reimom i utjecajem Jadranskog mora. Maksimalne koncentracije iona natrij klorida u vodi na području donjeg Poneretvlja već prelaze doputene vrijednosti, pa je tako prema kriterijima za kakvoću vode gotovo neupotrebljiva za navodnjavanje.
Poljoprivrednici doline Neretve, koji puno očekuju od navodnjavanja, nisu zadovoljni dinamikom realizacije ovog projekta. Jure Stanić, predsjednik Udruge za zatitu obiteljskoga gospodarstva iz Opuzena, smatra da je riječ o predizbornim trikovima te da od navodnjavanja zapravo neće biti nita. - Problem je u dolini Neretve prisutan godinama.
Rezultati istraivanja su katastrofalni i potvrðuju iznimno velike količine soli u vodi i tlu zbog čega je ugroena poljoprivredna proizvodnja - smatra Stanić, ističući da su postojeća kanalska mrea i pumpne stanice u iznimno loem stanju te da nikako ne mogu osigurati dovoljne količine kvalitetne vode za zalijevanje. Iako je dolina Neretve uvrtena u Nacionalni pilot projekt navodnjavanja, koji predviða izgradnju kanalske mree, kojom bi se kvalitetna voda iz gornjeg toka Neretve dovela do poljoprivrednih povrina nedaleko do uća, jo uvijek nita se nije počelo raditi.
Navodno je sustav jo u fazi projektiranja, zatim se planira javna rasprava, pribavljanje lokacijske i graðevinske dozvole, nakon čega slijede graðevinski radovi, koji bi mogli potrajati i desetak godina.
Kratkoročno rjeenje
Trenutačno se voda za navodnjavanje donjeg Poneretvlja uzima iz rijeke Neretve neposredno uz granicu s BiH. Crpna stanica je izgraðena na čeličnim pontonima i na nju se nastavlja hidrotehnički tunel, koji prolazi kroz brdo Predolac i spaja se na glavni kanal izgraðen u nasipu. Meðutim, ovakav sustav ne predstavlja dugoročno i sigurno rjeenje navodnjavanja zato to trasa kanala od Metkovića do Uća prolazi kroz nestabilno, propusno i slabo nosivo tresetno tlo, to uzrokuje velike gubitke vode.
www.slobodnadalmacija.hr