ZAGREB -
Ministarstvo poljoprivrede priprema novu zemljišnu reformu kako bi u
funkciju stavilo oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta koje
danas nije obraðeno, a u vlasništvu je seljaka. Nova će reforma prvo
obuhvatiti izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji bi trebao
biti gotov u roku nekoliko mjeseci, a već potkraj ove godine osnovat će
se zemljišni fond, kao i agencija za zemlju putem koje će se odvijati
cjelokupna prodaja zemlje. Tako nam je rekao dravni tajnik
Ministarstva poljoprivrede Krešimir Kuterovac. Konkretno,
namjera je drave da se cjelokupna prodaja zemlje odvija putem dravnih
institucija kako bi se tako započelo s okrupnjavanjem poljoprivrednih
gospodarstava. Primjerice, ako netko odluči svoju zemlju prodati, morat
će to učiniti putem zemljišnog fonda, pri čemu će drava imati pravo
prvokupa.
Nakon toga će se
zemlja prodavati prema odreðenim prioritetima, a prednost pri kupnji
imat će obiteljska gospodarstva. Tako bi se ubrzalo okrupnjavanje
imanja, što je najveći problem u Hrvatskoj već dugi niz godina. Uspije
li ta reforma, Hrvatska bi mogla obraðivati oko 2,5 milijuna hektara
zemlje, što bi joj osiguralo samodostatnost u mnogim proizvodnjama,
kae Kuterovac. Objašnjava kako je cilj reforme da se smanji
špekulativna kupnja zemlje po jeftinoj cijeni i čekanje da se ulaskom u
EU njezina cijena jako poveća, odnosno da se pomogne farmerima koji
nemaju zemlju da uz pomoć kreditnih linija kupe zemlju i tako okrupne
svoje imanje i spreme se za konkurenciju u EU.
Nacionalno blago
-
Zemlja je nacionalno blago, a ako se zna da hektar najkvalitetnije
zemlje u Slavoniji stoji od 2000 do 3000 eura, dok u EU takva zemlja
stoji i do 20.000 eura, vano je da ju stavimo u funkciju i obraðujemo
- kae Kuterovac. Reformom odredit će se da pravne i fizičke osobe mogu
imati najviše 300 hektara zemljišta.
Reforma da, ali s manjim utjecajem drave
Stipan
Bilić iz HUP-a kae kako je potrebna zemljišna reforma i stavljanje
zemlje koja se ne obraðuje u funkciju, no da drava ne bi smjela imati
preveliku ulogu u tom procesu. Neke su zemlje uvele porez na naturalnu
potrošnju kako bi seljake primorale da obraðuju ili prodaju zemlju.
Naime, porez se plaća na proizvode koji se mogu proizvoditi na toj
zemlji. U tom slučaju dravu nije briga proizvode li oni štogod ili ne,
samo naplaćuje porez. Takav su model imali Nijemci.
Jutarnji.hr