Eri jeftine hrane doao je kraj
U zadnjih 30-ak
godina cijena osnovnih poljoprivrednih roba je bila stabilna, hrana
nije bila niti prejeftina niti preskupa. Većim dijelom tog perioda
cijena pšenice, kukuruza i soje čak je imala prevladavajući trend pada.
Meðutim, čini se da je eri jeftine hrane došao kraj. Soja nikad nije
bila skuplja u posljednje 34 godine, cijene rie i kave su najviše u
posljednjih deset godina, a u nekim zemljama cijena mlijeka i mesa se
udvostručila. Koji su glavni razlozi skoka cijena
poljoprivrednih roba? Prvi razlog, ističu znanstvenici, jest rast
svjetske populacije koja će do sredine 21. stoljeća doseći brojku od
devet milijardi stanovnika. Taj ogroman broj gladnih usta treba hraniti
ograničenim resursima - sve je manje obradivih površina, pitke vode i
rezervi nafte.
Iza tog općeg
zaključka da svjetska populacija rapidno raste krije se još vaniji
uzrok porastu cijena hrane – ekonomski uspon Kine i Indije. Bogati
ljudi jedu mnogo više od siromašnih, a u tim dvjema zemljama snaan
gospodarski rast stvara sve veću srednju klasu.
Zemlje u usponu pridonose još većoj klimatskoj neravnotei. Širenje pustinja u Kini i subsaharskoj Africi se ubrzava, a sve veće poplave i promjene u reimu suhih i kišnih perioda teško pogaðaju poljoprivredu.
Globalno zatopljenje takoðer igra bitnu ulogu u rastu cijena hrane: u potrazi za čistim gorivima poljoprivredne površine sve se više iskorištavaju za proizvodnju biogoriva, a ne hrane.
U SAD-u oko 30 posto uroda kukuruza do 2010. iskorištavat će se za proizvodnju etanola. Smanjivanje površina za uzgoj kukuruza koji se koristi za hranu pogurat će dramatično cijenu te itarice na svjetskim trištima roba.
'Definitivno ulazimo u burno razdoblje rastućih cijena poljoprivrednih roba. Novoj eri ne nazire se kraj i pitanje je hoće li se ikad vratiti razdoblje jeftine hrane', kau stručnjaci.
Zemlje u usponu pridonose još većoj klimatskoj neravnotei. Širenje pustinja u Kini i subsaharskoj Africi se ubrzava, a sve veće poplave i promjene u reimu suhih i kišnih perioda teško pogaðaju poljoprivredu.
Globalno zatopljenje takoðer igra bitnu ulogu u rastu cijena hrane: u potrazi za čistim gorivima poljoprivredne površine sve se više iskorištavaju za proizvodnju biogoriva, a ne hrane.
U SAD-u oko 30 posto uroda kukuruza do 2010. iskorištavat će se za proizvodnju etanola. Smanjivanje površina za uzgoj kukuruza koji se koristi za hranu pogurat će dramatično cijenu te itarice na svjetskim trištima roba.
'Definitivno ulazimo u burno razdoblje rastućih cijena poljoprivrednih roba. Novoj eri ne nazire se kraj i pitanje je hoće li se ikad vratiti razdoblje jeftine hrane', kau stručnjaci.
tportal.hr