Prednost buži, žižoleri, rosinjoli, karbonaci, crnici, morazoli i puntoži

Stručni suradnik vodnjanske poljoprivredne udruge Agroturist Franko Raguž kaže da se od sredine devedesetih godina posebno vodi briga o autohtonim, odnosno udomaćenim sortama maslina na području Vodnjana. Na jesen prošle godine Agroturist je u suradnji s pulskim rasadnikom Agrofarmacija te onima u Rovinju - Skink, Rasadnik Darko i Lungo krenuo u proizvodnju sadnica domaćih sorti. Nedavne manifestacije maslinara i uljara »Maslina« u Splitu te »Noćnjak« na Braču pokazale su da proizvoðači maslinovog ulja šireg područja Vodnjanštine prate trendove u proizvodnji i promociji potrošnje ulja. Ulja Duilija i Bosiljke Belić, odnosno tvrtke Olea BB na »Noćnjaku«, osvojila su tri medalje za kvalitetu, a sorta vodnjanska crnica proglašena je šampionom ekstradjevičanskih maslinovih ulja.

Na »Maslini« su za sve uzorke svojih monosortnih ulja, pa tako i vodnjansku crnicu, dobili zlatne medalje, a nastupili su i na splitskom »Gastru«. Tamo su za svoja ulja dobili četiri zlatne medalje, a vodnjanska je crnica ponovno proglašena šampionom ekstradjevičanskih maslinovih ulja. S »Masline« se kao vicešampion s uljima buže i rozinjole vratio Emanule Grubić iz Bala, a četiri plakete meðu 20 najboljih ulja za bužu dodijeljene su Silvanu Puharu iz Pule, Mauriziju Biasiolu, Marijanu Pekici iz Vodnjana i obitelji Balija iz Fažane. Dio je to brojnih nagrada koje su »pobrali« uljari koji imaju maslinike na području jugozapadne Istre, odnosno od Bala do Medulina. I što je najzanimljivije, za sortna ulja autohtonih i udomaćenih sorti ovog područja kojima se već godinama poklanja posebna pažnja. Stoga će ove godine skorašnja vodnjanska Smotra ekstradjevičanskih maslinovih ulja biti u znaku autohtonih monosortnih ulja.

Autohtonost sorti pokazat će DNK analiza

Suradnik vodnjanske poljoprivredne udruge Agroturist Franko Raguž kaže da se od sredine devedesetih godina posebno vodi briga o autohtonim, odnosno udomaćenim sortama maslina na području Vodnjana. Riječ je o vodnjanskoj buži, i to muškoj i ženskoj, žižoleri, rosinjoli, karbonaci, odnosno vodnjanskoj crnici, morazoli i puntoži koje je dosad teško bilo pronaći u domaćim rasadnicima. Stoga je na jesen prošle godine Agroturist u suradnji s pulskim rasadnikom Agrofarmacija te onima u Rovinju - Skink, Rasadnik Darko i Lungo krenuo u proizvodnju sadnica domaćih sorti. Već se za sezonu 2008./09. očekuje da će se posaditi 20 tisuća sadnica buže, koja je ujedno i najzastupljenija na ovom području.
- Za te sorte nismo sigurni jesu li udomaćene ili autohtone jer su na našem području posaðene prije više od 400 godina, a to će dokazati DNK analiza. Prošle su i neku vrstu prirodne selekcije i održale se do danas, što nam pokazuje da su najprikladnije za ovo područje. Pravi primjer za to je oštra zima u siječnju i veljači 1985. kada se buža od svih sorti pokazala najizdržljivijom. Stoga smo se okrenuli onome što imamo na ovom terenu jer se pokazalo kao najbolje. Naši su stari s nekim razlogom sadili upravo te sorte, veli Raguž koji od 1998. sastavlja priručnike i daje savjete mladim i starim maslinarima o uzgoju domaćih sorti.
Za zaštitu tih sorti Agroturist je lani pokrenuo nekoliko projekata. U suradnji sa Zavodom za sjemenarstvo i rasadničarstvo iz Osijeka provodi prijavu i odabir matičnih stabala autohtonih sorti maslina Vodnjanštine. Prijavljeno je ukupno 510 stabala maslina s kojih će se uzimati sadni materijal za razmnožavanje. Drugi projekt je prijava sorti na sortnu listu pri Ministarstvu poljoprivrede, a treći pripreme za sadnju kolekcijskog nasada autohtonih sorti Vodnjanštine. Uz to, u tijeku je i izrada oznake Zaštite izvornosti za sve navedene sorte u suradnji sa SMS - Prehrambenim razvojnim centrom iz Klisa te zagrebačkim Agronomskim fakultetom. Ovi se projekti financiraju iz proračuna Grada Vodnjana, a trebali bi se ostvariti do kraja 2008. godine. Zaštita izvornosti autohtonih sorti očekuje se za maslinovo ulje proizvedeno ujesen 2008. godine.
- Na poticaj naših maslinara potražili smo instituciju koja može izdati certifikat zaštite izvornosti te smo se obratili SMS -Prehrambenom centru iz Klisa. Projekt traje dvije godine, a radimo ga za područje katastarskih općina Vodnjan, Galižana, Peroj, Fažana, Bale, Pula i Otočje Brijuni, kaže Raguž.

Monosortna se ulja lakše slažu uz različita jela

Ističe i da su se neka ovogodišnja monosortna ulja uz uobičajeno bužino pokazala izvrsnima. U tu skupinu posebno pribraja žižoleru. Stoga će se na Smotri maslinova ulja, koja će se održati 21. travnja, posebna priznanja dati upravo maslinarima koji su krenuli u proizvodnju ekstradjevičanskog maslinovog monosortnog ulja od autohtonih sorti. Na taj su se »posao« bacili mnogi proizvoðači, a valja istaknuti braću Belci, Sandija Chiavalona, Oleu BB, Odina Fiorantija, Antonija Pastrovichija, Maurizija Biasiola, obitelj Biasiol-Canepa, Sergia Deltona, Marina Deltona, Antonija Manzina, braću Armanda i Elija Giachina…
Livija Belcija zatekli smo u jednom od njegovih osam maslinika izmeðu Fažane i Vodnjana gdje je obrezivao nasad buže. Ove je godine uz monosortno ulje buže proizveo i žižoleru. Naime, u svojim maslinicima ima sedam stabala žižolere starih više od 400 godina koje je ove godine odvojeno »stavio« u proces proizvodnje. Rekao je da se monosortna ulja mogu bolje složiti uz različitu hranu nego miješana. Nešto poput sljubljivanja vina i hrane. Primjerice, bužu se koristi uz kuhano meso, kuhano povrće ili ribu »na lešo«, dok je za ribu na »gradele« najbolje posegnuti za nešto pikantnijom crnicom.
- Radimo na promociji kulture potrošnje ulja jer smo u proizvodnji dosegnuli zavidni nivo. Stoga me posebno raduje što je taj trend sve popularniji u Istri i meðu ugostiteljima, zaključuje Raguž.

Barbara Ban, Glas Istre