Talijani uče Istrane kako unaprijediti proizvodnju
PULA - Pulska trnica poznata je kao
najskuplja u Hrvatskoj. Nije ni čudo kad u nju stie voće i povrće iz
cijelog svijeta: kilogram španjolskih jagoda stoji 30 kn, rajčica istog
podrijetla 15 kuna, banane iz Ekvadora su 10 kuna, a posebna su
atrakcija kruške viljamovke koje stiu iz daleke Junoafričke Republike
i prodaju se po 16 kuna. Naðe se tu i domaćih proizvoda:
zlatni delišes iz Donjeg Miholjca jeftiniji je 4 kune od talijanskog
jonagolda koji stoji 16 kuna, a ove godine umjesto nizozemskog na
štandovima ipak prevladava krumpir iz središnje Istre, Motovuna i
Cerovlja, koji se prodaje po 5 kuna.
I dok voće u Pulu stie iz uvoza, povrće je uglavnom iz istarskih
vrtova, a uz velike količine zelenja i rotkvica najpopularnije su
trenutno šparoge koje se prodaju po 20 kuna za mac. Istina je da na
pulskoj trnici nema istarskog voća, a ako ga ima, preskupo je. S druge
strane, središnja Istra jako je zapuštena, iako ima bogomdane terene za
uzboj voća, pogotovo u okolici Butonige.
U Istri bi mogle odlično uspijevati rane sorte krušaka, jabuke, trešnje, jagode i breskve, a za tim voćem je na trnici velika potranja, pa se masovno uvozi. Naalost, malo je proizvoðača, mali su posjedi i zbog toga su nekonkurentni velikim dobavljačima iz inozemstva. U Pulu uglavnom stie roba iz velikih skladišta iz Italije, Španjolske i Makedonije, koji imaju niu proizvodnu cijenu zbog proizvodnje na velikim plantaama, čime diktiraju trišne uvjete.
Radi se o voću standardne srednje kvalitete iako nije iz ekološkog uzgoja - kae Andrija Draguzet iz Agencije za ruralni razvoj Istre. Ova institucija u sklopu programa prekogranične suradnje INTEREG IIIA upravo provodi meðunarodni projekt Adria-Food Quality, čiji je cilj promicanje proizvodnje kvalitetnog voća, povrće i stoke na prostoru susjednih obala Jadrana.
Talijanski kolege pomau istarskim poljoprivrednicima da unaprijede domaću proizvodnju i njome zamijene prevelik uvoz voća i povrća, te da uvedu europske standarde i certifikate kvalitete u proizvodnji zdrave hrane.
"Da bismo povećali domaću proizvodnju, hitno je potrebno riješiti pitanje dravnog poljoprivrednog zemljišta, koje treba raspodijeliti i dati u zakup zainteresiranim poljoprivredicima, a ima ih puno. Treba provesti i okrupnjivanje poljoprivrednih posjeda, educirati proizvoðače i planirati proizvodnju, a certificirane ekoproizvode plasirati putem zadruga", kae Draguzet.
U Istri bi mogle odlično uspijevati rane sorte krušaka, jabuke, trešnje, jagode i breskve, a za tim voćem je na trnici velika potranja, pa se masovno uvozi. Naalost, malo je proizvoðača, mali su posjedi i zbog toga su nekonkurentni velikim dobavljačima iz inozemstva. U Pulu uglavnom stie roba iz velikih skladišta iz Italije, Španjolske i Makedonije, koji imaju niu proizvodnu cijenu zbog proizvodnje na velikim plantaama, čime diktiraju trišne uvjete.
Radi se o voću standardne srednje kvalitete iako nije iz ekološkog uzgoja - kae Andrija Draguzet iz Agencije za ruralni razvoj Istre. Ova institucija u sklopu programa prekogranične suradnje INTEREG IIIA upravo provodi meðunarodni projekt Adria-Food Quality, čiji je cilj promicanje proizvodnje kvalitetnog voća, povrće i stoke na prostoru susjednih obala Jadrana.
Talijanski kolege pomau istarskim poljoprivrednicima da unaprijede domaću proizvodnju i njome zamijene prevelik uvoz voća i povrća, te da uvedu europske standarde i certifikate kvalitete u proizvodnji zdrave hrane.
"Da bismo povećali domaću proizvodnju, hitno je potrebno riješiti pitanje dravnog poljoprivrednog zemljišta, koje treba raspodijeliti i dati u zakup zainteresiranim poljoprivredicima, a ima ih puno. Treba provesti i okrupnjivanje poljoprivrednih posjeda, educirati proizvoðače i planirati proizvodnju, a certificirane ekoproizvode plasirati putem zadruga", kae Draguzet.
Jutarnji.hr