Projekt "Vinski
puti", u sklopu kojeg je tiskana brošura sa 27 upanijskih vinskih
adresa s područja Zabiokovlja, Podbiokovlja, te Brača, Hvara i Visa,
polučio je rezultat, a to je definirana i evidentirana ugostiteljska
ponuda, te prikupljena dokumentacija vezana za zadovoljenje
regulatornih uvjeta i registraciju subjekata, o upisu obiteljskih
gospodarstava u upisnik. Projektom je obuhvaćeno dizajniranje, izrada i
distribucija ciljanim korisnicima promotivnih materijala, te je projekt
uključen u promotivne materijale Turističke zajednice.
Tiskano je deset
tisuća brošura na pet svjetskih jezika te je izraðena
internet-stranica. U projekt je uključeno 27 vinara iz upanije, 25
malih i obiteljskih hotela, Splitsko-dalmatinska upanija i Turistička
zajednica Splitsko-dalmatinske upanije, a pokrenuta je i kontaktna
linija. Projekt Vinske ceste pojmovno je odredio vinske ceste kao
poseban oblik prodaje poljoprivrednih proizvoda jednog vinorodnog
područja na kojem seoska gospodarstva i ostali sudionici, udrueni pod
zajedničkim nazivom " Vinski puti", nude svoje proizvode i ostale
izvorne specijalitete.
U projektu su
zajednički sudjelovali upanija - Upravni odjel za gospodarstvo,
razvitak i obnovu i Upravni odjel za turizam, vinari, vinogradari i
obiteljska gospodarstva iz upanije, te poduzetnički centar
Biotechnicon. Uz imena vinara, navedeni su nazivi njihovih vina kao i
gastronomska ponuda koja prati svako vinsko turističko gospodarstvo.
Brošura "Vinski puti" tiskana je u deset tisuća primjeraka na pet
jezika. Projekt "Vinske ceste" Splitsko-dalmatinske upanije dio je
većeg projekta osmišljavanja i izvedbe vinskih cesta u Splitskoj,
Dubrovačko-neretvanskoj i Poeško-slavonskoj upaniji. Projekt "Vinske
ceste" Poeško-slavonske, Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske
upanije polazište je imao u projektu Strategija razvitka Republike
Hrvatske "Hrvatska u 21. stoljeću", kojim je predviðeno da je za
očekivane kvalitativne razvojne pomake u hrvatskom turizmu nuno
razvojno promišljati i interesno usklaðivati daleko širi prostor od
onog što ga je ostvario isključivo sektorski pristup turizmu.
Okvirna
analiza razvoja turizma u Hrvatskoj u proteklih tridesetak godina
pokazala je da je marketinški gledano Hrvatska imala sadrajno vrlo
skromno isprofiliran turistički proizvod, dok s obzirom na kvalitetu
turističkih potencijala ima realnu mogućnost tijekom sljedećih 15 do 20
godina doseći poziciju jedne od najuglednijih i najuspješnijih
europskih turističkih destinacija. Kao rješenje nudi se drukčija uloga
same turističke destinacije, koja sada mora preuzeti ulogu ključnog
nositelja budućeg razvitka hrvatskog turizma, usmjeravajući se pri tome
na osmišljavanje sadrajno zanimljivih razvojnih projekata i nastojeći
stvoriti što povoljnije uvjete za poduzetnički ulazak u njihovo
ostvarenje. Projekt "Vinske ceste" odredio je takve ceste kao poseban
oblik prodaje poljoprivrednih proizvoda jednog vinorodnog područja na
kojem seljačka gospodarstva i ostali sudionici, udrueni pod
zajedničkim nazivom "Vinske ceste", nude svoje proizvode, posebice vino
i ostale seljačke specijalitete.
Projekt je uz definiranje
ugostiteljske ponude obuhvatio i pravni okvir za vinsku cestu i
odreðivanje vinorodnih područja i trase vinske ceste za sve korisnike
projekta: vinare, vinogradare i obiteljska gospodarstva. Vinske ceste
danas su razvijene u većini europskih, vinarskih zemalja. Njihova
izgradnja je potaknuta eljom da se zaštiti dohodak i ivotni standard
malih vinara. Vinske ceste su i vana karika ruralnog turizma i jedan
od vanijih poticaja za gospodarski razvitak ruralnog prostora. Teško
je uključiti se i naći svoje mjesto na svjetskom trištu vina, pa je
prodaja vina preko vinske ceste prilika za najveći broj manjih vinara u
Hrvatskoj.
www.poslovni.hr