Priča koja povezuje crno vino i zdravlje opet je postala aktualna ranih devedesetih. Tada su epidemiolozi zapazili da Francuzi imaju neobjašnjivo manju incidenciju smrti uzrokovanu bolestima srca u odnosu na Amerikance, bez obzira na, otprilike, jednaki unos masti. Francuzi vole jesti, a njihova prehrana bogata je mastima i po svim karakteristikama trebala bi ih svrstavali u skupinu rizičnu na kardiovaskularne bolesti. Paljivim proučavanjem karakteristika i razlika francuske i američke prehrane, istraivači su zaključili da je jedina signifikantna razlika bila unos crnoga vina.
Otada su brojne kontrolirane studije pokazale su da crno vino – kada se konzumira u umjerenim količinama – povećava razinu HDL (''dobrog'' kolesterola), a smanjuje razinu LDL (''lošeg'') kolesterola u krvi, te, što je još vanije, sprečava stvaranje ugrušaka krvi.
Zaštitno djelovanje vina na kardiovaskularni sustav pripisuje se tvari nazvanoj rasveratrol, a koja se nalazi u crnom groðu. U koštici i opni groða visoka je koncentracija crvenog biljnog pigmenta koji se skraćeno naziva OPC. Ovoj fitokemikaliji pripisuju se brojna pozitivna djelovanja, posebice zaštita kardiovaskularnog sustava i kapilara. Pokazalo se da su jedna do dvije čaše crnog vina dnevno dobar recept za zdravo srce, pa čak i "The Heart Association" preporučuje umjereni unos vina.
Trenutačne studije ukazuju na snana odstupanja u unosu hrane u različitim zemljama na području Mediterana. čini se da je ipak snani prodor "zapadnjačke prehrane", te stresan i ubrzan stil ivota učinio svoje. Stoga je prednost hrvatskog dijela Mediterana u prilično očuvanoj okosnici mediteranskog prehrambenog uzorka. Isplati se potruditi i naučiti, odrati i očuvati tradiciju Mediterana i prehrane u našim krajevima.
vitamini.hr