Vinogradarskom boomu pridonio povratak 0,5 promila
VETOVO/PODGORJE - Na vinorodnim obroncima Papuka, Krndije, ali i godinama zapostavljane Poeke gore, loza se sadi vie nego ikad! Da se domaćim vinogradarima i vinarima ukidanjem apsurdne i turističkim vinarskim zemljama nezamislive odredbe o 0,0 promila u prometu vratila motivacija zajedno s povratkom nekadanjih 0,5 promila, svjedoče novi mladi nasadi koji ovih dana niču k'o gljive poslije kie.
Sve je vie novih proizvoðača s poduzetničkim duhom kojima ne manjka vjere u profitabilnost te proizvodnje, a jedna od njih je i poeka obitelj Galić. Oni na lokalitetu Vetova sade osam hektara, uglavnom crnih sorata, a tlo se priprema za jo trideset hektara.
"Petogodinji nam je plan zasaditi 100 hektara vlastitih vinograda u kutjevačkom vinogorju i to na potezu od Velike i Radovanaca do Podgorja, gdje jo ima raspoloivih povrina. Do zemlje je sve tee doći, parcele je već sada gotovo nemoguće okrupniti, a cijene zemlje vrtoglavo rastu jer je zanimanje veće nego ikad", kae Andrej Markulin, direktor tvrtke Galić d.o.o.", koja ove godine u vinograde ulae četiri milijuna kuna, a planira graditi i smjetajne kapacitete te podrum kako bi zaokruili ponudu. Najveće povrine i ove godine podie Kutjevo d.d., stotinjak novih hektara i to uglavnom graevine. Proizvodnju groða kao sigurnu budućnosti vidi i mladi poeki vinogradar Vjekoslav Mikić, koji je svoja prva dva hektara posadio nadomak Poege, na poloaju Komuine, na junim i osunčanim padinama Poeke gore.
Tu ima jo dovoljno dravne zemlje, no cijena je takoðer visoka. "Kada je Sabor ukinuo odredbu o 0,0 promila, odahnuli smo. Podigao bih vinograd i prije, ali sam strahovao da posao neće imati budućnost jer su vinari bili ogorčeni i javno upozoravali da im promet u podrumima drastično opada. Sada smo posadili crnu sortu zweigelt i neto sivoga pinota jer graevine ima dovoljno i većinska je sorta Poeke kotline. Poloaj je na 270 metara nadmorske visine s puno sunčanih sati i vjetrovit, to sprječava pojavu i irenje bolesti loze", kae Mikić, koji se odlučio uz pomoć struke na ručnu sadnju jer su raspoloivi strojevi za sadnju prebukirani zbog golema interesa. Prema riječima Tomislava Boičevića, viega savjetnika za vinogradarstvo upanijskog HZPSS-a, ove se godine sve vie sadi ručno, vodenom sadnjom koja je sporija od strojne i trai veći ljudski rad, no primitak loze je gotovo stopostotan. Tako veliko zanimanje plod je i dobrih dravnih poticaja koji za podizanje trajnih nasada na poloajima s uvjetima teim za gospodarenje premauju 44 tisuće kuna. Operativni program vinogradarstva predviða 13 i pol tisuća hektara pod lozom do ulaska u EU, a samo u Poekom kraju podigne se prosječno u sezoni sadnje 150 novih hektara.
(Autor: Jasna Janković)www.glas-slavonije.hr