I domaćim kokoima bolje nakon ulaska u EU
ZAGREB – Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i domaćim bi kokošima trebalo biti bolje. Farme u cijeloj Hrvatskoj moraju se prilagoditi strogim europskim pravilima koja propisuju koliko i kakav ivotni prostor moraju imati nesilice.
Kako tim kriterijima zasad ne udovoljava priličan broj farmi, Hrvatska je u pregovorima s EU-om zatraila da joj se malo »progleda kroz prste« i dade mogućnost da se europskim standardima prilagodi tek nakon što postane članica. Pod uvjetom, naravno, da do 1. siječnja 2015. godine – dokad je traeno izuzeće od primjene europskih pravila – doista i postane članica europskog kluba.
Zemljama članicama EU-a dozvoljeno je da do početka 2012. godine imaju kaveze u kojima svaka kokoš ima najmanje 550 kvadratnih centimetara prostora, koji nisu nii od 40 centimetara, a zadovoljavaju i još neke uvjete vezane uz hranidbu, napajanje i slično. Hrvatska eli takve kaveze zadrati tri godine dulje od ostalih zemalja članica. Jednako toliko trai se i za prilagodbu onih farmi kokoši koje ne zadovoljavaju niti te minimalne europske uvjete.
Pritom se Hrvatska obvezala da će, ako u tom razdoblju uðe u EU, jaja iz tih uzgoja posebno označavati i da će se ona moći prodavati samo na hrvatskom trištu. Bruxellesu je pojašnjeno da su «zatraena prijelazna razdoblja potrebna kako bi se zadrali postojeći kapaciteti proizvodnje u slabije razvijenim ruralnim sredinama». Inače, nove europske odredbe koje će biti na snazi od 2012. godine još su stroe pa tako, primjerice, predviðaju da svaka kokoš ima najmanje 750 kvadratnih centimetara prostora i prečku za sjedenje od 15 centimetara.
U poglavlju sigurnosti hrane i veterinarstva Hrvatska je od Unije zatraila i razdoblje od tri godine od dana pristupanja EU za prilagodbu sirovog mlijeka propisanim mikrobiološkim kriterijima. I u tom smo se slučaju obvezali da će objekti koji preraðuju takvo mlijeko svoje proizvode moći stavljati isključivo na hrvatsko trište i trište tzv. trećih zemalja.
Prema pregovaračkim stajalištima, u 2007. godini nešto manje od dvije trećine sirovog kravljeg mlijeka udovoljavalo je mikrobiološkim kriterijima, ali je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo program kojemu je cilj do kraja 2013. godine poboljšati kvalitetu svog proizvedenog mlijeka.