U trendu uzgoj goveda u sustavu krava-tele
{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}
Nakon podizanja
većeg broja suvremnih farmi muznih krava i povećanja proizvodnje
mlijeka u Hrvatskoj je sve više u trendu uzgoj goveda u sustavu
krava-tele, odnosno namjenske proizvodnje teladi za tov. Sustav se
zasniva na korištenju mesnih pasmina ili krianaca mesnih pasmina s
pasminama kombiniranih svojstava, a krmnu bazu sustava čine prirodni i
sijani travnjaci uz manji udjel krme proizvedene na oranicama.
Nakon podizanja
većeg broja suvremnih farmi muznih krava i povećanja proizvodnje
mlijeka u Hrvatskoj je sve više u trendu uzgoj goveda u sustavu
krava-tele, odnosno namjenske proizvodnje teladi za tov. Sustav se
zasniva na korištenju mesnih pasmina ili krianaca mesnih pasmina s
pasminama kombiniranih svojstava, a krmnu bazu sustava čine prirodni i
sijani travnjaci uz manji udjel krme proizvedene na oranicama.
Na globalnom trištu nedostaje teladi
I na području Osječko-baranjske upanije, gdje su se stočari proteklih godina orijentirali preteito na proizvodnju mlijeka i gdje je od 2004. do 2007. godine podignuto najviše novih muznih farmi, čak šezdesetak, sa 6.000 muznih krava, u posljednje vrijeme u trendu je proizvodnja teladi za uzgoj i tov kojih na europskom i globalnom trištu nedostaje.
Prema riječima mr. Draenke Gutzmirtl, pročelnice Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu slubu- Područna sluba Osječko-baranjske upanije, trenutno je na području Osječko - baranjske upanije u sustavu krava - tele 1.050 grla, kod osam farmera, od čega je najviše u Belju.
- Valja naglasiti da je područje Osječko- baranjske upanije prije svega predviðeno za izgradnju staja i dranje ivotinja u zatvorenom, meðutim ima predjela, primjerce, u Ðakovštini i Baranji (Kopački rit) gdje ima pašnjaka i gdje je moguće dranje u sustavu krava-tele. Takoðer ima i pašnjaka koji su zapušteni, a koje bi trebalo osposobiti za takvo dranje ivotinja, a moguće je i neke oranice prenamijeniti u pašnjake. Praksa je pokazala da farmeri pri dranja grla u sustavu krava-tele moraju imati znanja i iskustva. Vrlo je vaan termin telenja, odnosno da telad dolaze u veljači kako bi imali dovoljno hrane. Ljetno telenje, naime, nije pogodno jer nema dovoljno hrane. Ništa manje nije vano brinuti o genetici. Naš je simentalac tu dobro došao, mirno je pašno govedo a telad ima izvanredan odnos masti i mesa, kae mr. Gutzmirtl, te dodaje kako su farmeri prepoznali prednosti takvog načina dranja stoke jer uz dobre poticaje, ostvarivanje dobrog prirasta, dobra je cijena i teladi te je uz sve troškove moguće ostvariti vrlo dobar prihod.
Mr. Gutzmirtl napominje kako za dranje stoke u sustavu krava-tele nije potrebna velika investicija, samo nadstrešnica, jer ivotinje na paši provedu pola godine. Kad je riječ o paši, prema nekim podacima, na području Osječko-baranjske upanije ima, ne računajući pašnjake uz šume, izmeðu 10.000 i 15.000 hektara pašnjaka, što, kae mr. Gutzmirtl, nije ni tako malo.
- Mislimo da valja iskoristiti sve resurse i mogućnosti, posebice kada se zna da su ulaskom u Europsku uniju proizvoðači goveðeg mesa sigurni dobitnici, kae mr. Gutzmirtl.
U Europskoj uniji, naime, prema podacima koje je prikupio i objavio Hrvatski zavod za savjetodavno poljoprivrednu slubu - Područna sluba Sisačko-moslavačke upanije, godišnje nedostaje izmeðu 600.000 i 700.000 tona goveðeg mesa konzumne kategorije, a nedostatak goveðeg mesa konstantno se osjeća i na globalnom trištu.
Kraj ekspanzija mliječnog govedarstva
Ivan Jukić, viši stručni savjetnik u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu slubu u Odsjeku Sisačko-moslavačke upanije, na web stranici HZPSS-a objavio je, izmeðu ostalog, da u znanstvenim i stručnim krugovima prevladava mišljenje da je ekspanzija mliječnog govedarstva pri kraju. - Najuspješniji globalni program američke „holštajnizacije“ u Europskoj uniji polako slabi. Ne tei se više maksimalnoj mliječnosti pod svaku cijenu, a ponovno se trai govedo kombiniranih osobina. Viša cijena muškoj teladi i mesnim kravama, naglašena dugovječnost i značajno manji remont stada, glavni su ekonomski razlozi za povratak dvojnih i mesnih pasmina. U zemljama okruenja udjel mesnih stada u odnosu prema mliječnim veći je od 35 posto. Zastupljenost mesnih stada u Hrvatskoj još uvijek je manji od 5 posto. Značajniji sustav mesnog govedarstva u Hrvatskoj još uvijek ne postoji, a sve je više naglašen problem malog broja teladi za meso, navodi Jukić te dodaje, kako Sisačko-moslavačka upanija ima u sustavu poticaja prijavljeno gotovo 1.400 grla u sustavu krava-tele a da sustav postaje interesantan i u drugim dijelovima Hrvatske jer ga drava svojim mjerama obilno potiče uz napomenu kako telad za proizvodnju goveðeg mesa moe potjecati i iz mliječnih stada i tzv. sisajućih stada.
Sustav krava-tele svestran je oblik poduzetništva
Proizvodnja u sustavu krava-tele u današnjem je stočarstvu svestran oblik poduzetništva. Mesna goveda uglavnom su vrlo otporna i mogu uspješno proizvoditi unutar raznih klimatskih uvjeta, a da bi se postigao uspjeh nije potrebno imati veliku farmu. Iako je prosječna veličina proizvodnog stada na specijaliziranim farmama Europske unije 80-120 krava, plus pripadajući pomladak, u nekim područjima SAD-a, oko Minesote, prosječne farme imaji manje od 20 grla, a takvih farmi ima dosta i u Europi.
www.glas-slavonije.hr
I na području Osječko-baranjske upanije, gdje su se stočari proteklih godina orijentirali preteito na proizvodnju mlijeka i gdje je od 2004. do 2007. godine podignuto najviše novih muznih farmi, čak šezdesetak, sa 6.000 muznih krava, u posljednje vrijeme u trendu je proizvodnja teladi za uzgoj i tov kojih na europskom i globalnom trištu nedostaje.
Prema riječima mr. Draenke Gutzmirtl, pročelnice Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu slubu- Područna sluba Osječko-baranjske upanije, trenutno je na području Osječko - baranjske upanije u sustavu krava - tele 1.050 grla, kod osam farmera, od čega je najviše u Belju.
- Valja naglasiti da je područje Osječko- baranjske upanije prije svega predviðeno za izgradnju staja i dranje ivotinja u zatvorenom, meðutim ima predjela, primjerce, u Ðakovštini i Baranji (Kopački rit) gdje ima pašnjaka i gdje je moguće dranje u sustavu krava-tele. Takoðer ima i pašnjaka koji su zapušteni, a koje bi trebalo osposobiti za takvo dranje ivotinja, a moguće je i neke oranice prenamijeniti u pašnjake. Praksa je pokazala da farmeri pri dranja grla u sustavu krava-tele moraju imati znanja i iskustva. Vrlo je vaan termin telenja, odnosno da telad dolaze u veljači kako bi imali dovoljno hrane. Ljetno telenje, naime, nije pogodno jer nema dovoljno hrane. Ništa manje nije vano brinuti o genetici. Naš je simentalac tu dobro došao, mirno je pašno govedo a telad ima izvanredan odnos masti i mesa, kae mr. Gutzmirtl, te dodaje kako su farmeri prepoznali prednosti takvog načina dranja stoke jer uz dobre poticaje, ostvarivanje dobrog prirasta, dobra je cijena i teladi te je uz sve troškove moguće ostvariti vrlo dobar prihod.
Mr. Gutzmirtl napominje kako za dranje stoke u sustavu krava-tele nije potrebna velika investicija, samo nadstrešnica, jer ivotinje na paši provedu pola godine. Kad je riječ o paši, prema nekim podacima, na području Osječko-baranjske upanije ima, ne računajući pašnjake uz šume, izmeðu 10.000 i 15.000 hektara pašnjaka, što, kae mr. Gutzmirtl, nije ni tako malo.
- Mislimo da valja iskoristiti sve resurse i mogućnosti, posebice kada se zna da su ulaskom u Europsku uniju proizvoðači goveðeg mesa sigurni dobitnici, kae mr. Gutzmirtl.
U Europskoj uniji, naime, prema podacima koje je prikupio i objavio Hrvatski zavod za savjetodavno poljoprivrednu slubu - Područna sluba Sisačko-moslavačke upanije, godišnje nedostaje izmeðu 600.000 i 700.000 tona goveðeg mesa konzumne kategorije, a nedostatak goveðeg mesa konstantno se osjeća i na globalnom trištu.
Kraj ekspanzija mliječnog govedarstva
Ivan Jukić, viši stručni savjetnik u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu slubu u Odsjeku Sisačko-moslavačke upanije, na web stranici HZPSS-a objavio je, izmeðu ostalog, da u znanstvenim i stručnim krugovima prevladava mišljenje da je ekspanzija mliječnog govedarstva pri kraju. - Najuspješniji globalni program američke „holštajnizacije“ u Europskoj uniji polako slabi. Ne tei se više maksimalnoj mliječnosti pod svaku cijenu, a ponovno se trai govedo kombiniranih osobina. Viša cijena muškoj teladi i mesnim kravama, naglašena dugovječnost i značajno manji remont stada, glavni su ekonomski razlozi za povratak dvojnih i mesnih pasmina. U zemljama okruenja udjel mesnih stada u odnosu prema mliječnim veći je od 35 posto. Zastupljenost mesnih stada u Hrvatskoj još uvijek je manji od 5 posto. Značajniji sustav mesnog govedarstva u Hrvatskoj još uvijek ne postoji, a sve je više naglašen problem malog broja teladi za meso, navodi Jukić te dodaje, kako Sisačko-moslavačka upanija ima u sustavu poticaja prijavljeno gotovo 1.400 grla u sustavu krava-tele a da sustav postaje interesantan i u drugim dijelovima Hrvatske jer ga drava svojim mjerama obilno potiče uz napomenu kako telad za proizvodnju goveðeg mesa moe potjecati i iz mliječnih stada i tzv. sisajućih stada.
Sustav krava-tele svestran je oblik poduzetništva
Proizvodnja u sustavu krava-tele u današnjem je stočarstvu svestran oblik poduzetništva. Mesna goveda uglavnom su vrlo otporna i mogu uspješno proizvoditi unutar raznih klimatskih uvjeta, a da bi se postigao uspjeh nije potrebno imati veliku farmu. Iako je prosječna veličina proizvodnog stada na specijaliziranim farmama Europske unije 80-120 krava, plus pripadajući pomladak, u nekim područjima SAD-a, oko Minesote, prosječne farme imaji manje od 20 grla, a takvih farmi ima dosta i u Europi.
www.glas-slavonije.hr