{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}
Iako se slavonski stočari ale kako proizvodnja bikova, teladi ili svinja nije isplativa zbog skupe hrane i nelojalne konkurencije uvoznog mesa, proizvoðači mlijeka uglavnom su zadovoljni i ne kukaju.
Uglavnom manje farme
U Vukovarsko-srijemskoj upaniji u zadnjih osam godina napravili smo značajan iskorak u govedarstvu i proizvodnji mlijeka, a broj muznih, kvalitetnih mliječnih krava učetverostručen je. Jo početkom 2001. godine u naoj je upaniji bilo 3994 muznih krava, a krajem prole godine evidentirano je 16.050 kvalitetnih mliječnih grla, to je za nae uvjete značajan pomak kae Andrija Matić, pročelnik upanijskog Upravnog odjela za poljoprivredu, i dodaje da se radi uglavnom o manjim, obiteljskim farmama s četiri krave.
Na istoku Slavonije u sustavu PDV-a je čak 1400 mljekarskih farmi, ali je od toga samo tridesetak većih koje raspolau s fondom od nekoliko desetaka grla do 400 krava, uključujući farmu Slatine kod Ivankova, na kojoj je 1000 kvalitetnih mliječnih krava.
S brojem krava raste i proizvodnja mlijeka pa je ona unazad osam godina porasla s 22,4 milijuna kilograma na dananjih 50 milijuna. No, Matić podsjeća da ima i prostora za bolje rezultate jer nai mljekari jo uvijek proizvode manje mlijeka nego farmeri u zemljama Europske unije.
Povećava se i zarada
Dobro je to se s porastom broja grla povećava i kvaliteta mlijeka pa sad nai farmeri proizvode 60 posto mlijeka extra klase, a time se povećava i zarada. Primjerice, 2003. godine ovdje je bilo samo deset posto extra klase. Kod nas 350 proizvoðača ima pasminu holstein, a ostali simentalsku, ali ni jedni ni drugi ne ostvaruju rezultate kao u zapadnoeuropskim dravama pa nae muzare na godinjoj razini daju 2000 kilograma mlijeka manje nego ondje ističe Andrija Matić.
Dodaje da simentalka u nas daje do 4000 kilograma, a u Austriji 6000 kilograma mlijeka. Slično je i s pasminom holstein, koja u nas daje 6000, a u Europskoj uniji 8000 kilograma mlijeka.