Jaja već kodirana
PULA - Najveći
istarski proizvoðač jaja, pulska Agrokoka, uskladila je svoju
proizvodnju sa zahtjevima i pravilima Europske unije te je na svoja
jaja počela stavljati kodne oznake. Jaja s kodom već se nalaze na
Agrokokinom štandu na trnici te u nekim dućanima, a do Uskrsa će biti
na policama gotovo svih 500 dućana u kojima se prodaju, doznajemo od
direktora Agrokoke Edina Tanovića. Rok za prilagodbu pravilniku koji je
stupio na snagu početkom godine proizvoðačima je dan do kraja oujka,
prije svega kako bi se potrošila stara ambalaa na kojoj bi takoðer
trebale biti istaknute nove oznake. Sva jaja koja u trgovinama nakon
tog datuma ne budu bila označena u skladu sa standardima EU - a bit će
uklonjena iz prodaje. Iznimka su proizvoðači koji imaju manje od 350
nesilica i koji jaja prodaju kupcu na mjestu proizvodnje.
Dakle, sukladno
pravilniku o kakvoći jaja, sva kokošja jaja A klase moraju imati
otisnut podatak o tome na koji je način kokoš koja ga je snijela
uzgojena, zatim kraticu drave porijekla te veterinarski broj
proizvoðača. Prvi broj koda kupcu je najvaniji i govori na koji je
način nesilica uzgojena i drana - nula je znak za ekološki uzgoj,
jedinica za slobodni uzgoj, dvojka označava jaje kokoši koja ivi u
kokošinjcu, a tri jaje kokoši koja je uzgojena i drana u kavezu. Taj
broj 3 imaju Agrokokina jaja, ali i većina jaja uzgojenih u Hrvatskoj.
Osim koda, koje mora imati svako jaje, mijenjat će se i oznake kvalitete i teinskih razreda. Jaja prve kvalitete, namijenjena kupcima, označavat će se kao A kvaliteta, dok će ona industrijskoj namijenjena preradi biti označena kao B kvaliteta. I dalje ostaju teinski razredi s tim da će razredi SU, S, A i B postati XL, L, M i S. Najveće jaje (XL) morat će teiti preko 73 grama, a ona najmanja, S klase, imat će manje od 53 grama.
Agrokoka trenutačno ima sto tisuća kokica čija se jaja prodaju u Istarskoj i Primorsko-goranskoj upaniji te Zagrebu. Prošle je godine ova farma proizvela oko 27 milijuna jaja. Uskoro se, veli Tanović, planira povećati broj nesilica za još 50 tisuća, a broj godišnje proizvodnje jaja povećati na 30 milijuna!
- Naša je proizvodnja jedna od najmodernijih u Hrvatskoj, veli Tanović, dodajući da je sve apsolutno automatizirano, a do kolovoza planiraju instalaciju najmodernije opreme po europskim standardima koji su zakonski obvezni tek od 2012. godine.
Ove godine farma mora obnoviti certifikaciju ISO 9001 i HACCP standard proizvodnje dobiven prije tri godine, što je, veli Tanović, veliki izdatak budući da za sada nisu pronašli pomoć u sufinanciranju.
Na pitanje o vrlo različitim cijenama Agrokokinih jaja u trgovinama, Tanović objašnjava da recentna povećanja cijena jaja ne ide u korak s ostalim povećanjima, posebice hrane za kokoši, koja su višestruka. Tako je, dodaje, cijena kukuruza lani u ovo doba godine bila 65 lipa za kilogram, dok danas iznosi 1,80 kuna, a i cijena soje je s jedne porasla na tri kune.
- Inzistiramo na tome da sva naša jaja budu zaista friška te da izaðu na police najkasnije sedam dana od datuma proizvodnje, veli Tanović, dodajući da se u velikim centrima moe dogoditi da se zalihe koje su u roku, ali više nisu tako svjee, stave na raznorazne akcije pa su takva jaja jeftinija, a tu su još i trgovačke mare zbog kojih su cijene istih jaja u različitim trgovinama raznolike. Na pitanje kako to da su Agrokokina jaja u Puljanci gotovo dvostruko skuplja nego jaja u nekim stranim supermarketima, Tanović veli da Puljanka otkupljuje isključivo jaja najviše kvalitete, teinski puno veća od »normalnih«, pa bi ih kilogram u konačnici zapravo koštao manje nego nekih koja na prvi pogled izgledaju jeftino.
Uz to, dodaje, jaja s Agrokokine farme uvijek su jeftinija na njihovom štandu na trnici – od 1,10 do 1,50 kuna, a još za deset lipa jeftinija u maloprodaji na samoj farmi u Valmadama. Cijene su jaja u Hrvatskoj, zaključuje, još uvijek ispod cijena konzumnih jaja u zemljama Europske unije.
Oko Uskrsa moguća nestašica jaja u Hrvatskoj
- Hrvatsku oko Uskrsa moe očekivati nestašica jaja, prognozira direktor Agrokoke, pojašnjavajući da je hrana za kokoši sve skuplja pa je njihova proizvodnja na malo neisplativa. Takoðer, mnoge su općine i gradovi donijeli uredbe prema kojima se kokoši u naselju više ne mogu drati pa će jaja iz domaće proizvodnje biti sve manje. Uz to, nove odredbe gase mnogo malih proizvoðača kojima se skupo prilagoðavanje više ne isplati.
Sve to, smatra Tanović, rezultirat će time da će u Hrvatskoj ove godine biti 200 do 300 tisuća kokoši manje. To će se sigurno odraziti i na trište, ukoliko stani trgovački lanci ne posegnu za uvozom. No, dodaje Tanović, u tom dijelu jaje nije previše zahvalan artikl. Na pitanje hoće li i Istra imati problema s opskrbom jajima, koja će se uskoro kupovati puno više nego inače, Tanović veli da vjerojatno neće jer će Agrokoka uspješno pokriti istarsko trište, što se ipak moe odraziti na manjak u ostalim dijelovima zemlje.
Nakon jaja – oznake za meso
Do kraja godine, kako najavljuju iz nadlenog Ministarstva, nakon jaja na red bi za označavanje trebalo doći i meso, najprije goveðe, a zatim i svinjsko. Jednom kada se počne primjenjivati novi sustav označavanja na naljepnici će na svakom komadu mesa u prodavaonici biti navedeni podaci o porijeklu, ali i točan datum roðenja zaklane ivotinje.
Osim koda, koje mora imati svako jaje, mijenjat će se i oznake kvalitete i teinskih razreda. Jaja prve kvalitete, namijenjena kupcima, označavat će se kao A kvaliteta, dok će ona industrijskoj namijenjena preradi biti označena kao B kvaliteta. I dalje ostaju teinski razredi s tim da će razredi SU, S, A i B postati XL, L, M i S. Najveće jaje (XL) morat će teiti preko 73 grama, a ona najmanja, S klase, imat će manje od 53 grama.
Agrokoka trenutačno ima sto tisuća kokica čija se jaja prodaju u Istarskoj i Primorsko-goranskoj upaniji te Zagrebu. Prošle je godine ova farma proizvela oko 27 milijuna jaja. Uskoro se, veli Tanović, planira povećati broj nesilica za još 50 tisuća, a broj godišnje proizvodnje jaja povećati na 30 milijuna!
- Naša je proizvodnja jedna od najmodernijih u Hrvatskoj, veli Tanović, dodajući da je sve apsolutno automatizirano, a do kolovoza planiraju instalaciju najmodernije opreme po europskim standardima koji su zakonski obvezni tek od 2012. godine.
Ove godine farma mora obnoviti certifikaciju ISO 9001 i HACCP standard proizvodnje dobiven prije tri godine, što je, veli Tanović, veliki izdatak budući da za sada nisu pronašli pomoć u sufinanciranju.
Na pitanje o vrlo različitim cijenama Agrokokinih jaja u trgovinama, Tanović objašnjava da recentna povećanja cijena jaja ne ide u korak s ostalim povećanjima, posebice hrane za kokoši, koja su višestruka. Tako je, dodaje, cijena kukuruza lani u ovo doba godine bila 65 lipa za kilogram, dok danas iznosi 1,80 kuna, a i cijena soje je s jedne porasla na tri kune.
- Inzistiramo na tome da sva naša jaja budu zaista friška te da izaðu na police najkasnije sedam dana od datuma proizvodnje, veli Tanović, dodajući da se u velikim centrima moe dogoditi da se zalihe koje su u roku, ali više nisu tako svjee, stave na raznorazne akcije pa su takva jaja jeftinija, a tu su još i trgovačke mare zbog kojih su cijene istih jaja u različitim trgovinama raznolike. Na pitanje kako to da su Agrokokina jaja u Puljanci gotovo dvostruko skuplja nego jaja u nekim stranim supermarketima, Tanović veli da Puljanka otkupljuje isključivo jaja najviše kvalitete, teinski puno veća od »normalnih«, pa bi ih kilogram u konačnici zapravo koštao manje nego nekih koja na prvi pogled izgledaju jeftino.
Uz to, dodaje, jaja s Agrokokine farme uvijek su jeftinija na njihovom štandu na trnici – od 1,10 do 1,50 kuna, a još za deset lipa jeftinija u maloprodaji na samoj farmi u Valmadama. Cijene su jaja u Hrvatskoj, zaključuje, još uvijek ispod cijena konzumnih jaja u zemljama Europske unije.
Oko Uskrsa moguća nestašica jaja u Hrvatskoj
- Hrvatsku oko Uskrsa moe očekivati nestašica jaja, prognozira direktor Agrokoke, pojašnjavajući da je hrana za kokoši sve skuplja pa je njihova proizvodnja na malo neisplativa. Takoðer, mnoge su općine i gradovi donijeli uredbe prema kojima se kokoši u naselju više ne mogu drati pa će jaja iz domaće proizvodnje biti sve manje. Uz to, nove odredbe gase mnogo malih proizvoðača kojima se skupo prilagoðavanje više ne isplati.
Sve to, smatra Tanović, rezultirat će time da će u Hrvatskoj ove godine biti 200 do 300 tisuća kokoši manje. To će se sigurno odraziti i na trište, ukoliko stani trgovački lanci ne posegnu za uvozom. No, dodaje Tanović, u tom dijelu jaje nije previše zahvalan artikl. Na pitanje hoće li i Istra imati problema s opskrbom jajima, koja će se uskoro kupovati puno više nego inače, Tanović veli da vjerojatno neće jer će Agrokoka uspješno pokriti istarsko trište, što se ipak moe odraziti na manjak u ostalim dijelovima zemlje.
Nakon jaja – oznake za meso
Do kraja godine, kako najavljuju iz nadlenog Ministarstva, nakon jaja na red bi za označavanje trebalo doći i meso, najprije goveðe, a zatim i svinjsko. Jednom kada se počne primjenjivati novi sustav označavanja na naljepnici će na svakom komadu mesa u prodavaonici biti navedeni podaci o porijeklu, ali i točan datum roðenja zaklane ivotinje.
www.glasistre.hr