Okrupnjavanje zemljita eli 80% poljoprivrednika
Prolotjedna jednoglasna potpora Hrvatskog sabora prijedlogu zakona o meðudravnom ugovoru Hrvatske i vedske, za pilot-projekt okrupnjavanja poljoprivrednog zemljita čija vrijednost iznosi 13,3 milijuna kuna , koji se provodi na pet lokacija u četiri upanije i treba biti gotov do 1. lipnja 2009. mogla bi posluiti kao uvertira za svenacionalni konsenzus snanijem razvoju poljoprivrede.
Proizvodnja hrane, sve je izvjesnije, postaje globalni imperativ. Hrvatska u tom segmentu nije stigla iskoristiti ni polovicu raspoloivih mogućnosti i stoga je krajnji trenutak, nakon Domovinskog rata i gradnje autocesta, za treći konsenzus svih političkih opcija u Saboru.
Neobraðene oranice
Naime, Europskoj komisiji u pregovorima o poljoprivredi bit će predočen podatak o 2,69 milijuna (ne)obradivih oranica. Meðutim, dok je 2003. namjenski koriteno 1,07 milijuna ha u 2006. broj hektara pao je na 856.227. U aktualnoj jesensko-proljetnoj sjetvi, prema podacima dravne statistike, obraðeno je tek 708.905 hektara. Ureðenje i stavljanje u funkciju raspoloivog poljoprivrednog zemljita veliki je i problem i izazov Sanaderove koalicije. Razmrvljenost oranica najveći je problem domaće poljoprivrede. Upisnik iz 2003. iznosi da je prosječan posjed imao povrinu 2,6 ha. Isplata poticaja za 2006. spominje da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) raspolagala s posjedom od 9 ha, to je premalo za konkuretnu proizvodnju. O akutnom stanju vlasnitva, ali i (ne)sreðenih zemljino-knjinih podataka ilustriraju i činje- nice zabiljeene u dosadanjim aktivnostima Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na okrupnjavanju oranica. U Novom Vinodolskom 300 hektara vodi se kroz 8000 katastarskih čestica, a broj vlasnika je nepoznat. Tijekom 2007. ministarstvo je na razgovor o okrupnjavanju pozvalo 175 vlasnika. Kao nepoznate adrese vratilo se 50 dopisa iako su pozvani isključivo vlasnici s boravkom u Hrvatskoj.
Dobrovoljno okrupnjavanje
Dobrovoljnost je osnovni princip za okrupnjavanje, ističu u ministarstvu, ostvarivanje jednakih prava i koristi jamči se svim sudionicima. Edukativne prezentacije i razgovori s potencijalnim sudionicima intenzivno se provode na svim lokacijama pilot projekta, dok se u ostalim upanijama organiziraju promotivne kampanje. Gotovo svi anketirani vlasnici prihvaćaju (80%) okrupnjavanja, kau u ministarstvu. Tako u Tompojevcima od 63 vlasnika sa 205 hektara njih 50 sa 197,5 ha eli sudjelovati u projektu, i to zamjenom (100%) ili kupnjom (64%) zemljita. Od 283 intervjuirana u Vidovcu 254 hoće u projekt, uglavnom (208 vlasnika) voljni su za zamjenu oranica. Za okrupnjavanje nisu zainteresirana staračka domaćinstva te vlasnici kojima poljoprivreda nije glavni prihod i nemaju namjeru investirati u razvoj. Da bi projekt okrupnjavanja uspio, Vlada je pripravna, potvrðuju u ministarstvu, u novi zakon o poljoprivrednom zemljitu čija je izrada u zavrnici, model zamjene oranica definirati tako da ne podlijee obvezi plaćanja poreza zbog prometa nekretninama.
Kazne za pekulante
Procjenjuje se da Hrvatska zbog pojačane urbanizacije dnevno gubi najmanje četiri hektara poljoprivrednog zemljita. Stoga će novi zakon o poljoprivrednom zemljitu postaviti drastične kazne za pekulante u slučaju 'namjetenih' prenamjena, iz poljoprivrednog u graðevinsko zemljite. Tko to uspije odraditi s lokalnom (samo)upravom morat će u dravni proračun nadoknaditi vrijednost u razlici cijene.
(Boica Babić) www.poslovni.hr