
Stečaj pulske mljekare 2001. godine, kada je riječka mljekara (PIK Rijeka) preuzela većinu kooperanata bive najveće istarske mljekare, danas, kao i prije sedam godina nezaobilazan je podatak vezan uz aktualno stanje proizvodnje mlijeka u Istri. Riječka mljekara s oko 270 istarskih kooperanata prikupi svakodnevno osamdeset posto proizvedenog mlijeka na Poluotoku. Njezin monopol, premda i dalje neprikosnoven, ipak polako kopni iz godine u godinu. Razlog tome su dvije mini mljekare; one u Loborici i minju, koje zajedno s manjom mljekarom u sklopu porečke Agrolagune, postaju sve vaniji čimbenici otkupa i prerade mlijeka u Istri. Mljekara Latus iz minja, s godinjom preradom od milijun i dvjesto tisuća litara kravljeg mlijeka, najveća je u Istri.
Mlijeko europske kvaliteteLatus posluje s dvadeset i pet kooperanata iz cijele Istre od Barbana, Vinkurana, preko Vodnjana do minja. Obiteljska firma broji dvanćst zaposlenika. Pogon je dobro opremljen, od prijema mlijeka, hlaðenja, pogona pasterizacije, kade za svjei sir, hermetički zatvorene i automatizirane sirane svjeeg sira, duplikatora za tvrde sireve, fermentora za fermentiranje proizvoda... Sedmeročlana obitelj Orbanić, saznajemo do vlasnika mljekare Sandija Orbanića, uspijeva ivjeti od svoje mljekare, premda uz preradu mlijeka jo uvijek uzgaja petnćstak krava muzara. I kooperanti mljekare Latus prvenstveno ive od proizvodnje mlijeka.
- Radi se o srednjim i većim kooperantima poput najvećeg u Vinkuranu koji proizvede trideset tisuća litara mlijeka mjesečno te ima oko sedamdesetak krava, od čega pedesetak stalnih muznih, istaknuo je Orbanić. Kooperanti u pravilu dre mliječno-mesni tip smeðe krave (tzv. motofonka). minjska je mljekara svojim kooperantima omogućila hlaðenje i uskladitenje mlijeka u laktofrizima, tako da njegova mikrobioloka slika bude to bolja. Ono to posebno ohrabruje jest podatak da vie od devedeset posto mlijeka koje Latus otkupljuje od svojih kooperanata spada u ekstra klasu, odnosno zadovoljava europsku kvalitetu. minjska mljekara svoje proizvode nudi na istarskom području, distribuirajući ih manjim trgovinama i hotelima, a uz vlastitu trgovinu u Rovinju uskoro otvara novu na pulskoj trnici.
Pasterizacija je srce mljekare- Pasterizacija je zagrijavanje i hlaðenje mlijeka, saznajemo od Igora iz Pule, koji je nakon dvadeset godina rada na pasterizaciji u bivoj mljekari već četiri godine zaposlen u Latusu.
- Ovdje se obavlja pobiranje mlijeka za masnoću, spremanje vrhnja i mlijeka, objanjava nam Igor sloeni postupak pasterizacije te dodaje da mlijeko na pasterizaciju dolazi s masnoćom od 3,8 - 3,9 posto, a onda se obire te mu se masnoća sputa, ovisno o potrebi, na 3,2 posto za konzumno mlijeko ili na 2,8 posto za jogurt. Od vrhnja, koje se odvoji, radi se kiselo vrhnje i maslac.
- Ovdje radim i odvajanje vrhnja, a u Puli sam isključivo radio pasterizaciju, zaključio je Igor.
Svjee mlijeko, čvrsti i tekući jogurt, onaj voćni od jagoda, kiselo i slatko vrhnje, maslac, svjei sir te tvrdi i polutvrdi Latusovi su proizvodi koji se distribuiraju isključivo na istarskom tritu.
- Kada smo krenuli u gradnju mljekare uzeli smo povoljan kredit Fonda za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre, na dvije godine počeka i pet godina otplate te je većina otplaćena, tako da trenutno nismo u većim kreditima, zaključio je Orbanić. Suprotno ohrabrujućim Orbanićevim iskustvima s otplatom kredita, sve tea situacija istarskih stočara, odnosno proizvoðača mlijeka zbog naplate velikih kredita koji su im omogućili u zadnjih deset godina proirenje farmi goveda, a sada »pritiću« njihovo poslovanje, često se u medijima povezuje s niskom otkupnom cijenom mlijeka.
Otkupna cijena mlijeka u LatusuMljekara Latus plaća otkupljeno mlijeko kooperantima prema kvaliteti mlijeka, koje je u devedeset posto slučajeva europske kvalitete.
- Mi na odreðenu kvalitetu dajemo tvorničke premije. Ako je mlijeko europske kvalitete, dobiva prilikom otkupa tvorničku premiju od 35 lipa po litri, naglasio je Orbanić. Da bi mlijeko bilo europske kvalitete, mora imati najmanje 3,7 posto masti, 3,2 posto proteina te ne smije imati preko 50 tisuća mikroorganizama ni preko 400 tisuća somatskih stanica u mililitru mlijeka, saznajemo od naeg sugovornika. Potujući odredbu o ciljanoj cijeni svjeeg mlijeka te dodajući tvorničku premiju od 35 lipa po litri, Latus prosječno isplaćuje 2,80 kuna po litri otkupljenog mlijeka. Na tu vrijednost, dodue s vremenskim zaostatkom od nekoliko mjeseci, kooperanti dobivaju dravni poticaj od oko 80 lipa za mlijeko ekstra klase te je krajnja otkupna cijena litre mlijeka europske kvalitete koju kooperanti Latusa dobivaju 3,60 kuna po litri ili 50 centi.
- U zadnje vrijeme putem medija vri se pritisak na mljekare da povećaju otkupnu cijenu mlijeka, meðutim, njegove otkupne cijene u Hrvatskoj veće su nego u većini europskih zemalja. Svi smo mi na istom tritu jer se mlijeko djelomično i uvozi iz Europe naglasio je Orbanić.
Otkupna cijena mlijeka u EU-uPrema podacima gospodarsko interesnog udruenja Croatiastočar iz Zagreba, prosječna otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj za europsku klasu mlijeka u 12. mjesecu 2007. godine bila je 37 centi, dok je prosječna otkupna cijena mljekare Latus za isto razdoblje bila 39 centi za litru mlijeka. U Sloveniji je njegova cijena za isto razdoblje bila 32 centa za otkup iste kvalitete mlijeka, u Slovačkoj 34, Poljskoj 37, Maðarskoj 34, Estoniji 33, čekoj 37, Italiji 37, panjolskoj 39, Britaniji 36, a u Austriji 42.
No, to nije krajnja otkupna cijena mlijeka za hrvatske stočare jer se u Hrvatskoj, kao to smo prije naveli, posebno dodaju i dravni poticaji od oko 80 lipa po litri za mlijeko ekstra klase. Dok dravne poticaje proizvoðačima mlijeka ne daje niti jedna članica EU-a, hrvatski proizvoðači mlijeka jo uvijek dobivaju dravnu premiju i dobivat će je sve dok Hrvatska ne uðe u EU. Ono to treba istaknuti jest činjenica da, i kada zanemarimo znatnu dravnu premiju koja se jo uvijek daje proizvoðačima mlijeka, njegova otkupna cijena u Hrvatskoj, bez dravne premije, već danas je veća ili u razini većine europskim zemljama.
Tvorničke premijePrema dobivenim rezultatima postotaka masnoće i proteina u mlijeku (uzorci se alju u centralni laboratorij u Krievce), mljekare isplaćuju tvorničke premije koje u »Vesni« iz Loborike i Latusu iz minja iznose oko 35 lipa, dok je najveća tvornička premija riječke mljekare, koja otkupljuje znatne količine mlijeka u Istri, tek za 20 lipa po litri, i to isključivo za kooperante koji mjesečno proizvedu vie od 20 tisuća litara mlijeka.
(Napisao i snimio Radenko Vadanjel)