Predsjednik dovodi cijeli diplomatski kor u ribnjak
Vlasnik
ribnjaka, veterinar Josip Leko, znao je blagodati prirode Gackog polja
pretvoriti u nešto što Hrvatska moe nositi kao sigurnu ulaznicu u EU,
prema čijim je visokim standardima ribnjak i sagraðen
SINAC
- Ribnjak potočne i kalifornijske pastrve u Gackom polju toliko je
uspješna poslovno-ekološka priča Hrvatske da je u subotu dolazi vidjeti
cijeli akreditirani diplomatski kor u Hrvatskoj u pratnji predsjednika Mesića. U srcu Gacke doline većinom zaposleni hrvatski branitelji godišnje proizvedu 200 tona potočne i kalifornijske pastrve od kojih se prave tri vrhunska hrvatska proizvoda: kavijar, pašteta i sušeni fileti. Posebna je priča kavijar koji se probio na jelovnike elitnih restorana u Americi odakle je, čini se, krenula priča koja je zainteresirala i diplomate.
Vrijedilo truda
- Vrijedilo je truda. Prije sedam godina kupio sam ribnjak u kojem su pastve ugibale jer su bile gladne. Danas cijeli svijet eli vidjeti ribnjak. Na tom uspjehu mogu zahvaliti domaćoj radnoj snazi hrvatske struke, ali i iskustvu iz europskih ribnjaka. Oni se razlikuju od hrvatskih, što je moja ekološka priča u kojoj profit nije ključan.
elim da se ribnjak razvije tako da ribogojilište bude i turistička atrakcija - kae vlasnik ribnjaka, veterinar Josip Leko iz Zagreba, koji je znao blagodati prirode Gackog polja pretvoriti u nešto što Hrvatska moe nositi kao sigurnu ulaznicu u EU, prema čijim je visokim standardima ribnjak i sagraðen.
- Plan nam je godišnje proizvesti do 300 tona pastrve, a francuski su stručnjaci izračunali da mogu proizvesti do 540 tona.
Gastronomski specijalitet
Nećemo ih slušati jer bismo tada narušili ekološki sustav ribnjaka koji je regenerator naše kvalitete proizvoda. Naime, pašteta od pastve, kavijar i fileti svjetski su gastronomski specijaliteti samo zato što se pastrva uzgaja iz dotoka biserne vode Majerova vrila sa 90 metara dubine - dodaje Leko. Bogati biznismeni Europe od njega stalno trae da im proda ribnjak ne pitajući za cijenu, a on kae da nema novca za koji bi ga prodao.
Vrvi od mlaði
Ribnjak i ove godine vrvi od mlaði. Radnici imaju pune ruke posla jer, osim što bazene treba čistiti od algi, nakon mrijesta treba hraniti i gladna usta oko šest milijuna ribica.
- Sto tisuća riba dnevno pojede 30 dekagrama hrane. Kalifornijska pastrva jede puno više nego potočna, ali zato bre napreduje - kae radnik koji stalno izmeðu bazena sipa hranu, primjerice brašno, kako bi ribice što prije izašle iz zatvorenih bazena i svjetlo dana ugledale u vanjskima u kojima se koprcaju tisuće velikih pastrva, koje se u bazene sortiraju prema teini.
I dok kalifornijska pastrva jede više i zato raste bre, uzgoj potočne pastrve, čije je meso ekstrakvalitete, dugotrajan je proces.
Kavijar spravljen od nje, naime, najbolji je na svijetu. Potočna pastrva, koja se u vodi ponaša kao vidra, razlikuje se od kalifornijske po koi na kojoj su crkvene “piknice”, nakupine vitamina.
To je jedina riječna riba na svijetu koja nakon što je se ispeče na visokoj temperaturi zadri sve vitamine.
- Vrijedilo je truda. Prije sedam godina kupio sam ribnjak u kojem su pastve ugibale jer su bile gladne. Danas cijeli svijet eli vidjeti ribnjak. Na tom uspjehu mogu zahvaliti domaćoj radnoj snazi hrvatske struke, ali i iskustvu iz europskih ribnjaka. Oni se razlikuju od hrvatskih, što je moja ekološka priča u kojoj profit nije ključan.
elim da se ribnjak razvije tako da ribogojilište bude i turistička atrakcija - kae vlasnik ribnjaka, veterinar Josip Leko iz Zagreba, koji je znao blagodati prirode Gackog polja pretvoriti u nešto što Hrvatska moe nositi kao sigurnu ulaznicu u EU, prema čijim je visokim standardima ribnjak i sagraðen.
- Plan nam je godišnje proizvesti do 300 tona pastrve, a francuski su stručnjaci izračunali da mogu proizvesti do 540 tona.
Gastronomski specijalitet
Nećemo ih slušati jer bismo tada narušili ekološki sustav ribnjaka koji je regenerator naše kvalitete proizvoda. Naime, pašteta od pastve, kavijar i fileti svjetski su gastronomski specijaliteti samo zato što se pastrva uzgaja iz dotoka biserne vode Majerova vrila sa 90 metara dubine - dodaje Leko. Bogati biznismeni Europe od njega stalno trae da im proda ribnjak ne pitajući za cijenu, a on kae da nema novca za koji bi ga prodao.
Vrvi od mlaði
Ribnjak i ove godine vrvi od mlaði. Radnici imaju pune ruke posla jer, osim što bazene treba čistiti od algi, nakon mrijesta treba hraniti i gladna usta oko šest milijuna ribica.
- Sto tisuća riba dnevno pojede 30 dekagrama hrane. Kalifornijska pastrva jede puno više nego potočna, ali zato bre napreduje - kae radnik koji stalno izmeðu bazena sipa hranu, primjerice brašno, kako bi ribice što prije izašle iz zatvorenih bazena i svjetlo dana ugledale u vanjskima u kojima se koprcaju tisuće velikih pastrva, koje se u bazene sortiraju prema teini.
I dok kalifornijska pastrva jede više i zato raste bre, uzgoj potočne pastrve, čije je meso ekstrakvalitete, dugotrajan je proces.
Kavijar spravljen od nje, naime, najbolji je na svijetu. Potočna pastrva, koja se u vodi ponaša kao vidra, razlikuje se od kalifornijske po koi na kojoj su crkvene “piknice”, nakupine vitamina.
To je jedina riječna riba na svijetu koja nakon što je se ispeče na visokoj temperaturi zadri sve vitamine.
Kavijar od pastrve radi se jednom godišnje i to tijekom mrijesta ribe
Poznati kavijar od pastve iz Gacke pravi se jednom godišnje, i to tijekom mrijesta ribe, kojoj se u procesu istiskivanja ikri daje blagi anestetik kako bi lakše podnijela postupak. Za desetak dana postupak se mora ponoviti, a samo pet-šest dekagrama ikre poslui za proizvodnju kavijara. Nakon što se ikra opere, pravi se kavijar tako što joj se dodaju sol, ocat i aditivi. Skupog kolača snage ili afrodizijaka godišnje se napravi oko 5000 bočica. Plasira se na trište luksuznih restorana u Americi, gdje se bogatoj klijenteli kavijar posluuje kao predjelo - namaz na tostu s maslacem
Jutarnji.hr