U posljednjih godinu dana dr.sc. Snjeana Tolić izradila je nekoliko modela
umreavanja s ciljem ubrzanijeg razvitka ruralnih područja i intenzivirala aktivnosti
oko operacionalizacije svojih modela. Oni su nastali kao rezultat njezinih
dugogodišnjih znanstvenih istraivanja ruralnog gospodarstva, znanstveničkog
promišljanja kao i poduzetničke prakse.
Dr. Tolić vodi udrugu pod nazivom Agroturistička zajednica Valpovštine koja je poznata po zdruenom marketingu i promociji malih seoskih gospodarstva. Cilj takvih aktivnosti je porast samozapošljavanja i povećanje broja samoodrivih seljačkih gospodarstava kroz razvijanje raznovrsnog programa autohtonih, ekoloških i tradicionalnih proizvoda i usluga. Ove proizvodnje ujedno čine temelj za povećanje samodostatnosti hrvatske poljoprivrede, kao i osnovu za razvoj selektivnih oblika turizma za koje Hrvatska ima izuzetne prirodne potencijale.
Početkom 2008. godine dr Tolić koristeći naputke Europske komisije za financiranje ruralnog razvoja, osniva Hrvatski inforur savez - mreu inforur udruga s ciljem razvitka jedinstvenog „klastera znanja“. Mrea predstavlja samoorganizirani i neovisni sustav kojeg uglavnom čine mlade stručne osobe iz seoskih naselja uz voditeljstvo dr. Tolić, koja putem ovakve organizacije namjerava osigurati transfer znanja, kao i stručnu operativnu pomoć od sveučilišta prema najugroenijem socijalnom i gospodarskom području.
Tako je Hrvatski inforur savez (HIR) postao nositelj cjelovitog programa pod nazivom „SELO ZNANJA I MOGUćNOSTI“ s brojnim ciljevima od interesa za širu društvenu zajednicu. To su:
1. Zadravanje mladih i stručnih ljudi u selu, demografska i gospodarska obnova
2. Povećanje obrazovne strukture u selima, demokratizacija seoskih zajednica
3. Stvaranje predispozicija za programiranje ruralnog razvoja
4. Predlaganje i provedba operativnih programa razvoja sela, posebno malih gospodarstava
5. Stručna i operativna pomoć selu za socijalna i gospodarska pitanja – transfer znanja
6. Burza proizvoda malih poljoprivrednih proizvoðača i malih seoskih poduzetnika
7. Izgradnja kanala prodaje za autohtone, ekološke i tradicionalne proizvode
8. Razvoj klastera malih gospodarstava /npr. agroturistički klaster
9. Stvaranje geografskih marki ekoloških, autohtonih i tradicionalnih proizvoda
10. čuvari prirode i odrivog ruralnog razvitka
„Osmislila sam niz projekata koje pripremam s članovima HIR-a. Priorite nam je ustroj baze proizvoðača mlijeka kao i ustroj baze malih poljoprivrednih gospodarstava. Za svaku ovu bazu izradit ćemo registre s on-line evidencijskim listovima za praćenje količina raspoloivih trišnih viškova po vrstama proizvoda što predstavlja temelj za postavljanje on-line burze. Na temelju ostvarene i očekivane proizvodnje moguće je učiniti projekciju trišnih viškova unaprijed što će zasigurno animirati poduzetnike da usustave kanale otkupa, skladištenja, transporta i prodaje poljoprivrednih proizvoda čime bi se ubrzao proces razvitka trišta poljoprivednih proizvoda, ali i povećala motivacija seoskog stanovništva za samozapošljavanje u postojećim i novim nišama poljoprivredne proizvodnje. Ovi projekti već su započeti u Osječko-baranjskoj upaniji, a vjerujemo da će se intenzivirati i proširit na ostale upanije u skladu s pritjecanjem financijskih sredstava.
Svjesni smo da je pred nama velik izazov i mukotrpan posao. Ohrabruje činjenica da za sve ove aktivnosti imamo dovoljno mladih, obrazovanih i informatički osposobljenih ljudi u našim selima koje na ovaj način elimo uključiti u kreiranje i provedbu socijalnih i gospodarskih razvojnih programa i tako zadrati na selu. Tu je i niz manjih projekata koji se financiraju iz programa udruga u lokalnim zajednicama, ali i velikih projekata koji se odnose na razvoj kapaciteta – odnosno stalno educiranje i specijaliziranje stručnjaka, informatizaciju u ruralnom prostoru, podizanje obrazovne strukture na selu, razvoj demokracije u ruralnim naseljima, ekološku odrivost ruralnog prostora i sl.
Svi ovi pojekti trebaju pokrenuti značajne promjene u organizaciji ivota i rada ljudi na selu, posebno malih poljoprivrednih gospodarstava. To znači da bi riječ 'SEZAM' što je skraćenica za naš program „SELO ZNANJA I MOGUćNOSTI“ mogla postati čarobna riječ za otvaranje dravne i upanijskih blagajni za pomoć selu i poljoprivredi.“