Ekoproizvodnja na 0,1 posto povrina?
- Kategorija: Zelene vijesti
Trište organski uzgojene hrane samo je u Njemačkoj lani poraslo 18 posto te prisililo tamošnji maloprodajni sektor na okretanje inozemnim dobavljačima radi zadovoljavanja snanog rasta potranje. Površina zemljišta pod ekološkim kulturama lani se, naime, u istom tom razdoblju povećala samo 2,3 posto, odnosno na 825.000 hektara, što je 4,9 posto ukupnog obraðenog zemljišta u Njemačkoj. Zbog nedovoljne opskrbljenosti trišta čelnik saveza organskog sektora princ Felix zu Loewenstein trai da se površine obradivog zemljišta za organski uzgoj hitno povećaju.
Kasne 10 godina
I dok se cijela EU okreće takvoj proizvodnji Hrvatska, čini se, u tom smjeru kasni već 10-ak godina. Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj iznosi zanemarivih 0,1 posto ukupnih obradivih površina, što znači da je tek u prapočecima.
Ekološke proizvoðače, njih 342 meðu 140.000 konvencionalnih poljoprivrednika registriranih u 2006., najviše boli to što Vlada još nema slubeni stav o tom sektoru koji bi nadopunio i turističku ponudu, a ni do resornog ministra čobankovića ne uspijevaju doći, kazala je Zlata Nanić na okruglom stolu s tom temom u sklopu netom završenog sajma Eko-etno na Zagrebačkom velesajmu. Poticaji koji su u prosjeku veći 30 posto nedovoljni su za ekološku proizvodnju, a ona je kudikamo skuplja od konvencionalne proizvodnje.
Ekopoljoprivrednici za hektar povrtnica dobiju otprilike 3000 kuna, gotovo koliko i konvencionalni poljoprivrednik, primjerice, za itarice. Da bi uopće ušli u sustav poticaja, ekoproizvoðači moraju jamčiti da će najmanje pet godina ostati u ekološkoj proizvodnji, što je danas nemoguće, a k tome moraju dokazati da su ono što su proizveli i prodali, za razliku od konvencionalnih poljoprivrednika.
Nema ni burze
Njih nitko ne kontrolira, tue se ekološki poljoprivrednici kojima i nemogućnost kontinuirane isporuke robe stvara probleme jer otvara vrata pojačanom uvozu. Nema burze ekoloških proizvoda niti su oni povezani s proizvodno-potrošačkim lancima.
Prema planu obavlja se samo usklaðivanje različitih pravilnika i podzakonskih akata o ekološkoj proizvodnji s regulativama EU-a, a unutar resornog ministarstva vlada nered i kad je riječ o sadnom materijalu, zaštiti bilja i gnojiva...
Tomislav Petrović, načelnik Odjela ekološke i odrive poljoprivrede u sklopu SAPARD programa, kae da je lani pod ekološkim kulturama u Hrvatskoj bilo 23.670 hektara, a bez pčelinjih paša – 6011 hektara. To je dvostruko više nego godinu prije, ali nedovoljno!
I dok se cijela EU okreće takvoj proizvodnji Hrvatska, čini se, u tom smjeru kasni već 10-ak godina. Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj iznosi zanemarivih 0,1 posto ukupnih obradivih površina, što znači da je tek u prapočecima.
Ekološke proizvoðače, njih 342 meðu 140.000 konvencionalnih poljoprivrednika registriranih u 2006., najviše boli to što Vlada još nema slubeni stav o tom sektoru koji bi nadopunio i turističku ponudu, a ni do resornog ministra čobankovića ne uspijevaju doći, kazala je Zlata Nanić na okruglom stolu s tom temom u sklopu netom završenog sajma Eko-etno na Zagrebačkom velesajmu. Poticaji koji su u prosjeku veći 30 posto nedovoljni su za ekološku proizvodnju, a ona je kudikamo skuplja od konvencionalne proizvodnje.
Ekopoljoprivrednici za hektar povrtnica dobiju otprilike 3000 kuna, gotovo koliko i konvencionalni poljoprivrednik, primjerice, za itarice. Da bi uopće ušli u sustav poticaja, ekoproizvoðači moraju jamčiti da će najmanje pet godina ostati u ekološkoj proizvodnji, što je danas nemoguće, a k tome moraju dokazati da su ono što su proizveli i prodali, za razliku od konvencionalnih poljoprivrednika.
Nema ni burze
Njih nitko ne kontrolira, tue se ekološki poljoprivrednici kojima i nemogućnost kontinuirane isporuke robe stvara probleme jer otvara vrata pojačanom uvozu. Nema burze ekoloških proizvoda niti su oni povezani s proizvodno-potrošačkim lancima.
Prema planu obavlja se samo usklaðivanje različitih pravilnika i podzakonskih akata o ekološkoj proizvodnji s regulativama EU-a, a unutar resornog ministarstva vlada nered i kad je riječ o sadnom materijalu, zaštiti bilja i gnojiva...
Tomislav Petrović, načelnik Odjela ekološke i odrive poljoprivrede u sklopu SAPARD programa, kae da je lani pod ekološkim kulturama u Hrvatskoj bilo 23.670 hektara, a bez pčelinjih paša – 6011 hektara. To je dvostruko više nego godinu prije, ali nedovoljno!
www.manager.hr