30 SPILJA ZA 1 % STRUJE!
- Kategorija: Zelene vijesti
«Pripremni radovi za gradnju hidroelektrane Lešće su već započeli, ali zadani zakonski preduvjeti nisu u potpunosti ispunjeni. Studija i procjena utjecaja na okoliš je raðena 1980.-tih po tada vaećim zakonima, kada su kriteriji zaštite prirode i okoliša bili znatno nii. U meðuvremenu se činjenično stanje, na kojem se bazira postojeća studija, promijenilo, prvenstveno u području zakonodavstva.», kau aktivisti za zaštitu prirode koji su danas pozvali sve graðane i udruge da im se pridue u protestu protiv HEP-ovog projekta kojim se devastira rijeka Dobra. Gradnjom HE Lešće trebalo bi se potopiti 13 kilometara kanjona Dobre da bi se pretvorio u akumulacijsko jezero. Zato su članovi šest udruga za zaštitu prirode - Zelena akcija, BIUS, DZVO abac, Dravska liga, Hyla i ŠRD “Ogulin”– svoju akciju nazvali «(Pre)Dobra za tako malo struje» jer planirana snaga elektrane je 42 megavata što bi proizvelo oko 100 milijuna kilovatsati na godinu, a to je manje od jedan posto ukupne godišnje potrošnje u Hrvatskoj.
Rijeka Dobra je krška rijeka, hrvatski prirodni fenomen prepoznat kao jedinstven ne samo za Hrvatsku već i u svjetskim razmjerima. Dugoročni gubitak takvog strateškog fenomena imat će u budućnosti neusporedivo veće štete nego dobit od elektrane. To će prvi na svojoj koi osjetiti rafteri, ljudi koji već godinama koriste blagodati ove rijeke, te na meðunarodnom nivou promoviraju njen ogroman turistički potencijal.
Speleološki objekti koji se nalaze na području uzvodno od budućeg akumulacijskog jezera ove hidroelektrane, uvršteni su na listu deset najugroenijih krških fenomena u Hrvatskoj koje su pobrojali stručnjaci Speleološkog odsjeka Velebit i Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza. Oni postavljaju pitanje da li vrijedi uništiti preko 30 speleoloških objekata u kanjonu Dobre kao posebnom krškom fenomenu, te promjenom razine podzemnih voda utjecati na veliki broj speleoloških objekata šireg područja.
Budući da bi planirana proizvodnja HE Lešće zadovoljavala manje od 1% energetskih potreba Republike Hrvatske, ta količina struje mogla bi se nadomjestiti optimalizacijom sustava prijenosa električne energije od proizvoðača do potrošača, modernizacijom sustava, te uvoðenjem modernih tehnologija.
Irma Popović iz Zelene akcije saznaje da je u planu izgradnja još nekoliko sličnih objekata sa sličnom dokumentacijom, pošto trenutno «rok trajanja» studija utjecaja na okoliš nije zakonski propisan. Osim toga, hidrogeološka istraivanja su pokazala da je kanjon smješten na vodopropusnim geološkim naslagama, te bi se u rupe u kršu injektirale velike količine smjese gline i cementa kako bi se spriječili gubici vode iz same akumulacije što zbog skupoće i obima posla dovodi u pitanje samu isplativost ovog projekta.
Aktivisti svjesni da studija stara dvadesetak godina ne moe procjenjivati utjecaj na okoliš prema današnjim mjerilima trae da se, s obzirom na nesrazmjer veličine projekta i nedovoljne ispitanosti njegovog utjecaja na okoliš i prirodu, izradi nova studija i procjena utjecaja na okoliš za taj projekt.
Oni dodaju da bi HE «Lešće», koja podrazumijeva potapanje cijelog kanjonskog dijela Donje Dobre, imala izuzetno negativan utjecaj na čitav ekosustav Donje Dobre. Ovaj dio toka je jedno od posljednjih mrjestilišta ribe mladice (Hucho hucho) u Hrvatskoj. Osim toga, ovdje ive vidre, vodomari, vodenkosovi, te brojne druge vrste riba i sitnih beskralješnjaka. Negativan utjecaj akumulacija i brana je dobro poznat, pa je nepobitna činjenica da će doći do nestanka brojnih zaštićenih vrsta, zaštićenih na nacionalnom i meðunarodnom nivou