U Hrvatskoj postoje golemi prostori za razvoj i povećanje ekološke proizvodnje hrane

{multithumb thumb_width=200 popup_type=none}Image Hrvatska danas proizvede ekoloških proizvoda u vrijednosti od 30 milijuna kuna, od čega se u ozbiljnijoj trgovini ostvari 15 milijuna kuna, a ostalo se “provuče” kroz hranidbu stoke. Prema nekim podacima, na godinu se uveze različitih ekoloških proizvoda u vrijednosti 100 milijuna kuna, što znači da prostora za povećanje i razvoj ekološke proizvodnje ima. Moglo je to, izmeðu ostalog, čuti pedesetak korisnika projekta YES - Ekopoduzetnik prigodom jednodnevnog posjeta ekološkim slavonskim imanjima koje je za njih organizirala udruga Slap iz Osijeka u suradnji s Biopom, udrugom za organsko-biološku proizvodnju hrane.
Kako je navela voditeljica projekta Tatjana Ordanić, dipl. ing. agr., riječ je o završnoj aktivnosti 1. modula edukacije o ekološkoj proizvodnji, kada se, nakon odslušanog teorijskog dijela nastave, organizirao posjet uspješnim ekološkim imanjima kako bi polaznici dobili praktičan uvid i stvorili cjelovitu sliku o različitim mogućnostima proizvodnje, prerade i distribucije proizvoda. Ordanić je napomenula i kako je ekološka proizvodnja jedina s kojom hrvatska poljoprivreda može opstati.

Prihod veći nego od konvencionalne proizvodnje

Govoreći o razvoju ekološke proizvodnje u Hrvatskoj, Ivan Miličević, savjetnik Biope, udruge za organsko-biološku proizvodnju hrane, istaknuo je da je tržište ekoloških proizvoda neograničeno.
- Pod ekološkom je proizvodnjom danas u Hrvatskoj približno 8.500 ha, od čega je na prostoru pet slavonskih županija 5.300 ha, najviše u Osječko-baranjskoj županiji. U ekološkoj se proizvodnji u posljednje vrijeme isprofiliralo nekoliko vrlo ozbiljnih ekoloških proizvođača - rekao je Miličević, te kao jedno od najuređenijih naveo ekološko imanje Marice Jug u Nizi.
Ekološkim uzgojem voća obitelj Jug bavi se već sedam godina, u što je do sada investirala oko tri milijuna kuna, a prve plodove svog rada i ulaganja počela je ubirati tek sada.
- Ekološkim uzgojem voća, jabuke i šljive, bavimo se već šest godina. U međuvremnu smo s pomoću kredita izgradili hladnjaču na dvije etaže, imamo preradbene kapacitete, proizvodimo sokove i jabučni ocat, a dio voća prodamo i svježe. Plasman proizvoda imamo osiguran preko tvrtke Bioprodukt, a naši se proizvodi mogu naći i na policama nekih trgovačkih lanaca - kaže Marica Jug te napominje da, uz stalna ulaganja, bilježe godišnji rast prodaje između 25 i 30 posto, a prihod je znatno veći od onog u konvencionalnom načinu proizvodnje. Marica Jug pritom je poručila potencijalnim ekološkim proizvođačima da ekološka proizvodnja zahtijeva jako puno rada, ulaganja ali i strpljenja.
Ništa manje ulaganja i strpljenja nije potrebno ni za stočarsku ekološku proizvodnju, za koju također postoji sve veći interes. Trenutačno je na području cijele Hrvatske 15 ekoloških farmi ovaca, 15 farmi koza, dok je farmi muznih krava nešto manji, a raste i broj farmi u sustavu krava-tele.
Sudionici projekta imali su prigodu posjetiti i ekološko obiteljsko imanje Jakovina u Ivandolu, prvu ekološku stočarsku farmu u Hrvatskoj. Trenutačno je na farmi 50 koza, a Jakovine se bave proizvodnjom sira, kozjeg mlijeka, sirutke i jarića. Kako je naveo Davorin Jakovina, većinu svojih proizvoda plasira u Zagreb.

Kod Mavrovića uskoro i ZOO vrt

- Problem je što u ljeto promet u Zagrebu stane, a istodobno ne funkcionira tzv. zeleno-plava linija, kako to neki misle - kaže Jakovina te ističe da se pojavljuju pojedinci koji za potrebe turizma žele kupiti kozji sir, ali po vrlo niskim cijenama. Jakovine stoga planiraju sami razviti seoski turizam, odnosno proširiti imanje i na proizvodnju svinja, kako bi iskoristili i najkvalitetniji proizvod, sirutku, koju ne mogu nikom prodati te će njome hraniti svinje.
Na najpoznatijem i najvećem ekološkom imanju u Hrvatskoj - Eko-imanju Mavrović d.o.o., smještenom na oko 400 ha zemljišta u Sloboštini, bila je prigoda razgledati imanje, upoznati osnove ekopoljoprivrede, kušati ekoproizvode ali i čuti mnogo korisnih informacija. Voditeljica Eko-centra Mavrović, Hela Liverić, navela je da njihov edukativno-istraživački centar godišnje posjeti i do 2.500 osoba, između ostalog, obiđu i plastenike u kojima drže piliće, uzgajaju sadnice povrća, a obavezan je posjet banci sjemena, gdje se različte vrste sjemena čuvaju na vrlo jednostavan način, u staklenkama, a cilj je da se neke rijetke kulture sačuvaju od izumiranja. Hela Liverić je dodala da će na Eko-imanju Mavrović d.o.o. uskoro biti moguće posjetiti i ZOO vrt, u kojem će biti autohtone pasmine nekih životinja, a u planu je i gradnja farma svinja i goveda. Na imanju su trenutačno i četiri mlina, koja su, kako ističe Hela Liverić, stalno u pogonu za potrebe triju velikih pekara koje kruhom opskrbljuju cijeli Zagreb, Istru, Liku, Dalmaciju i Gorski kotar.
Posljednja postaja jednodnevnog izleta bio je posjet ekološkom imanju Slavka Vukovića u Mokrešu, koji se bavi ekološkom proizvodnjom ljekovitog bilja, a proizvodi i čajeve. Vukovići uzgajaju i ribiz, a počeli su i proizvodnju džema od ribiza s medom, što je za sada jedinstveni proizvod u Hrvatskoj.
- U planu imamo i nešto slično s jagodama te nabavu punionice. Bavimo se i proizvodnjom sadnica nekih zaboravljenih sorti jabuka - kaže Vuković.

Jasna Svalina: Poticajan posjet

Na kraju putovanja dojmova je bilo mnogo i kod onih koji su već počeli ekološku proizvodnju i kod onih koji to tek planiraju. Jasna Svalina, poduzetnica iz Erduta koja je još u fazi okrupnjivanja svojeg imanja u Dalju, kaže kako je posjet ekološkim gospodarstvima djelovao vrlo poticajno a informacije koje su se mogle čuti vrlo dragocjene za postizanje što ekonomičnije proizvodnje.

ww.glas-slavonije.hr