VINKOVCI-VOÐINCI –
Poljoprivrednim proizvoðačima Vukovarsko-srijemske upanije sve je
primamljivija ekološka proizvodnja, pa danas 23 obiteljska gospodarstva
uzgajaju voće, povrće, ljekovito bilje ili se bave stočarstvom prema
ekostandardima. Trenutačno je pod ekoproizvodnjom 152 hektara. Najviše
je pod voćem, gotovo 60 hektara, ali ima i pod povrćem, ratarskim
kulturama i ljekovitim biljem. – Naše su površine još uvijek nedovoljne
da bi zadovoljile sve veću potranju jer zbog nedovoljne količine
proizvoda na trištu ne ispunjavamo jedan od glavnih uvjeta koje trai
kupac, a to je kontinuitet opskrbe.
Lani su naši
proizvoðači proizveli 110 tona ekosoje, 75 tona pšenice, 60 tona
ekojabuka, 25 tona paprike, 15 tona ekoloških šljiva, a plasman je
siguran. Ove ćemo godine dogovoriti proizvodnju s najvećim svjetskim
proizvoðačem dječje hrane HIPP – kae dipl. ing. Mario Bušić,
koordinator bioproizvodnje iz Poduzetničkog centra LEDA
Vukovarsko-srijemske upanije, koji od travnja 2003. provodi program
ekoproizvodnje.
Antun Trbuk iz Voðinaca prije osam godina
krenuo je u ekoproizvodnju i 38. je registrirani proizvoðač u
Hrvatskoj. Na tri hektara posadio je šljive, a sam uzgaja i sadnice
šljive, kajsije i trešnje jer eli biti siguran da su ekomaterijal.
Ekostandardi
–
U ekoproizvodnji nema mineralnih gnojiva, već samo stajskog, nema
pesticida i herbicida, već se zaštita obavlja prirodno, a ovlaštena
stanica nadzire je li sve prema ekostandardima. HIPP je najavio da će
otkupiti svu proizvodnju i tu vidimo priliku.
Naše trište još
nije prepoznalo ekološke proizvode i oni se još ne trae koliko bi
trebalo – kae Trbuk, dodajući kako je kod nas ekovoće 20 posto skuplje
od ostalog, a u Europi je odnos pet prema jedan, u korist ekološkog
proizvoda. Misli kako bi drava trebala redovitije isplaćivati poticaje
ekoproizvoðačima jer je to skupa proizvodnja. – Ona trai čovjeka u
polju i puno ručnog rada – kae Trbuk.
www.vecernji.hr