UPRAVO ZAVRENA JEDNA OD NAJTEIH ETVI U POVIJESTI HRVATSKE DRAVE
OSIJEK - S jučeranjim danom okončana je jedna od najteih etvi penice u povijesti hrvatske drave, koja se odvijala s brojnim prekidima, uz nezapamćeno loe klimatske uvjete, u srpnju s količinom oborina od čak 191 litre po četvornom metru. etvu koja se odvijala u sličnim uvjetima i to čak do Velike Gospe, odnosno 15. kolovoza, pamte samo najstariji ratari s područja Ðakovtine, a dogodila se, kako nam kau, 1973. godine.
U 16 silosa, koliko ih je na području Osječko-baranjske upanije, spremljeno je, kako ističe Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri upanijskoj komori Osijek, ukupno 183.787 tona zrna penice, to je oko 30 posto manje od plana. Plan je raðen na temelju 41.250 hektara zasijanih penicom, s kojih se očekivala proizvodnja veća od 210.000 tona zrna penice. Najvie je peničnog zrna spremljeno u silose Belja, odnosno Agrokora - 37.775 tona, potom slijede silosi Ðakovtine, u koje je spremljeno 27.572 tona, dok je u osječke silose, odnosno silose tvrtke IPK Croatia ito d.o.o. spremljeno 23.000 tone penice.
- Ostvareni prinosi penice vrlo su skromni i kod obiteljskih gospodarstava se kreću oko 4 tona po hektaru. Kad je riječ o kvaliteti, valja reći da je ona, unatoč loim vremenskim prilikama, iznad standarda, ali s vie primjesa, kae Nad, te dodaje kako se mlinsko-pekarska industrija u usporedbi s proteklom godinom dobro pripremila za otkup penice. Meðutim, itozajednica, interesno udruenje mlinara i pekara, na čelu s Bokom Pavlovićem, smatra kako će konačnu riječ o kvaliteti ovogodinjeg roda penice dati ipak tehnoloka analiza zrna koja će pokazati kvalitetu proteina nunu za kvalitetan kruh.
- Tehnoloka kvaliteta zrna penice, koja se odreðuje nakon to proðe pet tjedana od etve, odlučujuća je za kruh, kae Pavlović, te dodaje kako smatraju da će u odnosu na prolu godinu ove godine biti proizvedeno čak 40 posto manje penice. Prema grubim procjenama, stručnjaci, naime, predviðaju da bi ovogodinja ukupna proizvodnja penice mogla iznositi samo 400.000 tona, od čega bi 100.000 tona, zbog toga to je isklijala, mogla zavriti za stočnu hranu. Tako bi, uz prologodinje zalihe od 225.000 tona, Hrvatska ove godine trebala imati penice upravo dovoljno za svoje potrebe.
Dr. Milutin Bede, profesor genetike i oplemenjivanja na Poljoprivrednom fakultetu Osijek i vlasnik tvrtke Agrigenetics, kae da se s priblino 120.000 hektara zasijanih penicom prole jeseni nije ni mogla očekivati značajnija proizvodnja. - No, to je, tu je. Vjerujem da će se valjda iz ovoga izvući pouka, jer ne moe se unaprijed prognozirati prinos. Tako smatram da se Hrvatskoj vie ne smije dogoditi da sije manje od 180.000 hektara penicom, kae Bede.
Prenosimo iz Glasa Slavonije, autor: Z.RUPčIć