Zadruge gube trinu utakmicu s jakim trgovačkim drutvima
Unatoč višegodišnjim
nastojanjima drave da što više razvija i jača poljoprivredno
zadrugarstvo, za koje se i Europskoj uniji, ali i u svijetu, dri da je
jedan od najprimjerenijih oblika i načina za povezivanje i opstanak
poljoprivrednih proizvoðača, ono je u sve teoj situaciji. Teškoće su
posebice izraene u posljednje vrijeme kada poljoprivredne zadruge
polako gube utakmicu s jakim trgovačkim društvima, koji različitim
pogodnostima pri ugovaranju proizvodnje (veći popusti pri kupnji
repromaterijala i slično) sve više otimaju zadrugama seljake. Dio njih
čak prelazi novim ugovarateljima proizvodnje, a da prije toga nisu
izmirili dugovanja prema zadrugama.
Koliko je loše
stanje u zadrugarstvu moe se, naime, iščitati i iz analize rezultata
poslovanja poljoprivrednih zadruga koju je nedavno, nakon šest godina,
načinio Hrvatski poljoprivredni zadruni savez. Posljednji slični
podatci, podsjetimo, obraðeni su još 2000. godine, a prije toga 1990.
godine. Izvor najnovije analize podataka je FINA, a 2000. godine
podatke su dostavile same članice, ali ne sve, tako da je njihova
vjerodostojnost bila upitna. Smatra se kako je analiza iz 1990. godine,
kao i one raðene od ranije, bila vrlo pouzdane, jer se osnovnu graðu
prikupljali regionalni savezi pedantno i u cijelosti prikupljanjem
tadašnjih završnih računa, a na razini ZSH podatke se spajalo.
Poloaj poljoprivrede sve gori
Mirko Macokatić, predsjednik Zadrunog saveza Slavonije i Baranje, smatra kako najnovija analiza takoðer nije baš vjerodostojna jer neke zadruge nisu niti obraðene, te da bi se trebalo nastaviti raniju praksu, kada su analize bile preciznije i davale jasniju sliku o stanju.
- Cilj ovakovih analiza trebao bi odgovoriti na pitanja gdje smo i kakvi smo, da postanemo svjesni naše pozicije u društvenoj podjeli rada i raspodjeli novostvorene vrijednosti. Ako u ovom pogledu nismo svjesni svoje pozicije onda nismo ni u stanju artikulirati prijedloge i inicijative u definiranju vlastitog poloaja. Ako, primjerice, promatramo naš gospodarski poloaj na temelju dobivenih podatka, najprije moemo konstatirati da vrlo blisko dijelimo sudbinu poljoprivrede u cjelini kao gospodarske grane, što je i normalno. Meðutim, loše je jedino što se poloaj poljoprivrede pogoršao. Naime, udjel poljoprivrede Republike Hrvatske u bruto društvenom proizvodu pada. Primjerice, 1998. godine iznosio je samo 7 posto, 1988. bio je 11,9 posto, a 1978. bio je 12,1 posto. Prema strategiji poljoprivrede iz 2002. godine, razina udjela poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu nije ni priblino dostigla razinu iz 1990. godine. Trenutno ne raspolaem podacima o udjelu poljoprivrede u ukupnom gospodarstvu do 2006. ali usudio bih se procijeniti da se ništa nije promijenilo na bolje. Sve dosadašnje Vlade tvrde da iz proračuna izdvajaju za poljoprivredu sve više novca, što je i moguće, ali, očito, ne ulau u dobre projekte ili pak nekvalitetnim gospodarima nego je kriterij za ulaganje zavičajna, ideološka, stranačka ili neka druga podobnost. Bez ulaenja u daljnju analizu bitno je i očito da udjel poljoprivrede u ukupnom gospodarstvu u posljednjih 30 godina opada, a za to nema opravdanja. Naime, Hrvatska s jedne strane nije osigurala samodostatnost, osim za nekoliko poljoprivrednih proizvoda, a s druge strane ima resurse za mnogo razvijeniju poljoprivredu, kae Macokatić.
Erozija poljoprivrednog zadrugarstva
Prikaz pokazatelja strukovnih analiza, dodaje Macokatić, još jednom potvrðuje da je hrvatski Poljoprivredni zadruni savez prema gospodarskom potencijalu i rezultatima u gospodarenju snaniji od svih ostalih saveza zajedno, te je posve sigurno i prea broju zadruga i prema broju zaposlenosti kao i prema kvaliteti, najznačajniji kadrovski korpus.
- Meðutim, naalost u proteklom mandatu tijela Hrvatskog saveza zadruga ovaj potencijal nije iskorišten. Kadrovska struktura tijela saveza formirana je na temelju nekih drugih kriterija što je rezultiralo izostankom bilo kakve korisne inicijative koja bi vodila boljitku zadrugarstva. Slična je situacija i kad je riječ o Zadrunom savezu Slavonije i Baranje u kojem se odvija gospodarski ivot čak tri puta veći od Zadrunog saveza Dalmacije, a koji je takoðer tri puta veći od nekih drugih regionalnih saveza i strukovnih saveza na dravnoj razini. Zanimljivo je da vodstva nekih zadrunih saveza vještim marketinškim potezima stvaraju u javnosti sliku o svojim sposobnostima i uspješnosti dok su istodobno doivjeli pravu eroziju zadrugarstva, kae Macokatić.
Zanimljiv je podatak da stare zadruge ostvaruju znatno veće prihode od novih zadruga. Primjerice u Krapinsko-zagorskoj upaniji 61,5 posto ukupnog prihoda od 23 poljoprivredne zadruge ostvaruju tri stare poljoprivredne zadruge. U Karlovačkoj upaniji od 19 poljoprivrednih zadruga 94,3 posto prihoda ostvaruje PZ Ozalj,koja je, naalost, poslovala s gubitkom. U Brodsko-posavskoj upaniji od 18 poljoprivrednih zadruga 77 posto od ukupnog prihoda ostvarila je PZ Prvča, a slična je situacija i u ostalim upanijama.
- U novoosnovanim zadrugama, gdje su osnivači preteito otac, sin i snaha, odvija se naime gotovo zanemariv gospodarski ivot a na njihovo osnivanje potrošena je značajna svota proračunskog novca. Smatram da ovakovo stanje zahtijeva daljnje analize koje bi trebale prouzročiti i značajne promjene u politici potpora i slično.
Kakva je budućnost zadruga?
Iako je stanje u poljoprivrednom zadrugarstvu u nezavidnoj situaciji, Macokatić ističe kako poljoprivredne zadruge neće nestati, odnosno da, ako i nestanu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, morat će se osnivati nove.
- U Maðarskoj su, primjerice, gotovo nestale poljoprivredne zadruge, meðutim ulaskom u EU osnivane su nove.
Smatram da mi ne bi trebali slično proći jer zašto da izgubimo ono što imamo i u što smo godinama ulagali. Meðutim, procjenujem da, ako ništa ne promijenimo u sadraju i načinu dosadašnjeg rada, rezultati u 2007. godini bit će znatno lošiji. Učinimo li pak odreðene napore u ovoj, 2008. godini stanje bi se trebalo značajnije popraviti, kae Macokatić.
Najveći prihod imaju PZ-ovi Osječko - baranjske upanije
Iz najnovije analize vidljivo je da u Hrvatskoj ima 542 zadruga, od čega je najviše, 109, u Koprivničko-krievačkoj upaniji, slijedi Grad Zagreb s 82 zaduge te Osječko-baranjska upanija sa 76 poljoprivrednih zadruga. Najveći ukupni prihod i dobit ostvarile su poljoprivredne zadruge Osječko-baranjske upanije. Najmanji ukupni prihod ostvarila je Koprivničko-krievačka upanija, upanija s najvećim brojem poljoprivrednih zadruga, a najmanju dobit PZ Meðimurske upanije. Ako se promatraju analizirane poljoprivredne zadruge, vidljivo je da su tri najveće; PZ Osatina iz Semeljaca, PZ Prvča i PZ Napredak iz upanje. Najveću dobit, 3.832.621,58 kuna ima PZ Osatina, PZ Prvča 227.807,00 kuna i PZ Napredak 225.053 kune.
Osnovali Zadrugar kao odgovor konkurenciji
Mirko Macokatić, izmeðu ostalog, za opstanak i razvoj poljoprivrednih zadruga predlae nuno plasiranje svjeeg kapitala u poljoprivredne zadruge kao i podizanje tehnološke razine za proizvodnju polufinalnih i finalnih proizvoda.
- Kako bi poljoprivredne zadruge mogle konkurirati trgovačkim društvima, koje nudeći različite pogodnostima sve više otimaju zadrugama seljake, osnovali smo i mi komercijalno poduzeće Zadrugar, koje trenutno ima sjedište u Zagrebu. Meðutim, kako bi poduzeće profunkcioniralo u cijelosti, potreban je kapital koji bi ga pokrenuo. Cilj nam je da u Zadrugar s kapitalom uðe drava, a kada zadruge ojačaju da ga drava proda zadrugama. Kako bi se osiguralo još više svjeeg novca, smatram da bi trebalo osnovati i fond u koji bi se deponirao kapital zadrugara, a koji bi za to bili stimulirani oslobaðanjem poreza na dohodak. Smatram da bi to za dravu bio manji trošak od subvencija koje inače plaća, kae Macokatić.
Poloaj poljoprivrede sve gori
Mirko Macokatić, predsjednik Zadrunog saveza Slavonije i Baranje, smatra kako najnovija analiza takoðer nije baš vjerodostojna jer neke zadruge nisu niti obraðene, te da bi se trebalo nastaviti raniju praksu, kada su analize bile preciznije i davale jasniju sliku o stanju.
- Cilj ovakovih analiza trebao bi odgovoriti na pitanja gdje smo i kakvi smo, da postanemo svjesni naše pozicije u društvenoj podjeli rada i raspodjeli novostvorene vrijednosti. Ako u ovom pogledu nismo svjesni svoje pozicije onda nismo ni u stanju artikulirati prijedloge i inicijative u definiranju vlastitog poloaja. Ako, primjerice, promatramo naš gospodarski poloaj na temelju dobivenih podatka, najprije moemo konstatirati da vrlo blisko dijelimo sudbinu poljoprivrede u cjelini kao gospodarske grane, što je i normalno. Meðutim, loše je jedino što se poloaj poljoprivrede pogoršao. Naime, udjel poljoprivrede Republike Hrvatske u bruto društvenom proizvodu pada. Primjerice, 1998. godine iznosio je samo 7 posto, 1988. bio je 11,9 posto, a 1978. bio je 12,1 posto. Prema strategiji poljoprivrede iz 2002. godine, razina udjela poljoprivrede u bruto društvenom proizvodu nije ni priblino dostigla razinu iz 1990. godine. Trenutno ne raspolaem podacima o udjelu poljoprivrede u ukupnom gospodarstvu do 2006. ali usudio bih se procijeniti da se ništa nije promijenilo na bolje. Sve dosadašnje Vlade tvrde da iz proračuna izdvajaju za poljoprivredu sve više novca, što je i moguće, ali, očito, ne ulau u dobre projekte ili pak nekvalitetnim gospodarima nego je kriterij za ulaganje zavičajna, ideološka, stranačka ili neka druga podobnost. Bez ulaenja u daljnju analizu bitno je i očito da udjel poljoprivrede u ukupnom gospodarstvu u posljednjih 30 godina opada, a za to nema opravdanja. Naime, Hrvatska s jedne strane nije osigurala samodostatnost, osim za nekoliko poljoprivrednih proizvoda, a s druge strane ima resurse za mnogo razvijeniju poljoprivredu, kae Macokatić.
Erozija poljoprivrednog zadrugarstva
Prikaz pokazatelja strukovnih analiza, dodaje Macokatić, još jednom potvrðuje da je hrvatski Poljoprivredni zadruni savez prema gospodarskom potencijalu i rezultatima u gospodarenju snaniji od svih ostalih saveza zajedno, te je posve sigurno i prea broju zadruga i prema broju zaposlenosti kao i prema kvaliteti, najznačajniji kadrovski korpus.
- Meðutim, naalost u proteklom mandatu tijela Hrvatskog saveza zadruga ovaj potencijal nije iskorišten. Kadrovska struktura tijela saveza formirana je na temelju nekih drugih kriterija što je rezultiralo izostankom bilo kakve korisne inicijative koja bi vodila boljitku zadrugarstva. Slična je situacija i kad je riječ o Zadrunom savezu Slavonije i Baranje u kojem se odvija gospodarski ivot čak tri puta veći od Zadrunog saveza Dalmacije, a koji je takoðer tri puta veći od nekih drugih regionalnih saveza i strukovnih saveza na dravnoj razini. Zanimljivo je da vodstva nekih zadrunih saveza vještim marketinškim potezima stvaraju u javnosti sliku o svojim sposobnostima i uspješnosti dok su istodobno doivjeli pravu eroziju zadrugarstva, kae Macokatić.
Zanimljiv je podatak da stare zadruge ostvaruju znatno veće prihode od novih zadruga. Primjerice u Krapinsko-zagorskoj upaniji 61,5 posto ukupnog prihoda od 23 poljoprivredne zadruge ostvaruju tri stare poljoprivredne zadruge. U Karlovačkoj upaniji od 19 poljoprivrednih zadruga 94,3 posto prihoda ostvaruje PZ Ozalj,koja je, naalost, poslovala s gubitkom. U Brodsko-posavskoj upaniji od 18 poljoprivrednih zadruga 77 posto od ukupnog prihoda ostvarila je PZ Prvča, a slična je situacija i u ostalim upanijama.
- U novoosnovanim zadrugama, gdje su osnivači preteito otac, sin i snaha, odvija se naime gotovo zanemariv gospodarski ivot a na njihovo osnivanje potrošena je značajna svota proračunskog novca. Smatram da ovakovo stanje zahtijeva daljnje analize koje bi trebale prouzročiti i značajne promjene u politici potpora i slično.
Kakva je budućnost zadruga?
Iako je stanje u poljoprivrednom zadrugarstvu u nezavidnoj situaciji, Macokatić ističe kako poljoprivredne zadruge neće nestati, odnosno da, ako i nestanu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, morat će se osnivati nove.
- U Maðarskoj su, primjerice, gotovo nestale poljoprivredne zadruge, meðutim ulaskom u EU osnivane su nove.
Smatram da mi ne bi trebali slično proći jer zašto da izgubimo ono što imamo i u što smo godinama ulagali. Meðutim, procjenujem da, ako ništa ne promijenimo u sadraju i načinu dosadašnjeg rada, rezultati u 2007. godini bit će znatno lošiji. Učinimo li pak odreðene napore u ovoj, 2008. godini stanje bi se trebalo značajnije popraviti, kae Macokatić.
Najveći prihod imaju PZ-ovi Osječko - baranjske upanije
Iz najnovije analize vidljivo je da u Hrvatskoj ima 542 zadruga, od čega je najviše, 109, u Koprivničko-krievačkoj upaniji, slijedi Grad Zagreb s 82 zaduge te Osječko-baranjska upanija sa 76 poljoprivrednih zadruga. Najveći ukupni prihod i dobit ostvarile su poljoprivredne zadruge Osječko-baranjske upanije. Najmanji ukupni prihod ostvarila je Koprivničko-krievačka upanija, upanija s najvećim brojem poljoprivrednih zadruga, a najmanju dobit PZ Meðimurske upanije. Ako se promatraju analizirane poljoprivredne zadruge, vidljivo je da su tri najveće; PZ Osatina iz Semeljaca, PZ Prvča i PZ Napredak iz upanje. Najveću dobit, 3.832.621,58 kuna ima PZ Osatina, PZ Prvča 227.807,00 kuna i PZ Napredak 225.053 kune.
Osnovali Zadrugar kao odgovor konkurenciji
Mirko Macokatić, izmeðu ostalog, za opstanak i razvoj poljoprivrednih zadruga predlae nuno plasiranje svjeeg kapitala u poljoprivredne zadruge kao i podizanje tehnološke razine za proizvodnju polufinalnih i finalnih proizvoda.
- Kako bi poljoprivredne zadruge mogle konkurirati trgovačkim društvima, koje nudeći različite pogodnostima sve više otimaju zadrugama seljake, osnovali smo i mi komercijalno poduzeće Zadrugar, koje trenutno ima sjedište u Zagrebu. Meðutim, kako bi poduzeće profunkcioniralo u cijelosti, potreban je kapital koji bi ga pokrenuo. Cilj nam je da u Zadrugar s kapitalom uðe drava, a kada zadruge ojačaju da ga drava proda zadrugama. Kako bi se osiguralo još više svjeeg novca, smatram da bi trebalo osnovati i fond u koji bi se deponirao kapital zadrugara, a koji bi za to bili stimulirani oslobaðanjem poreza na dohodak. Smatram da bi to za dravu bio manji trošak od subvencija koje inače plaća, kae Macokatić.
www.glas-slavonije.hr