Izvornih hrvatskih proizvoda bit će jo manje
Za deset domaćih proizvoda koji nose oznake izvornosti ili zemljopisnog podrijetla morat će se ponoviti procedura kako bi i dalje bili ponosni vlasnici takvih markica koje im, meðu ostalim, donose prepoznatljivost na tritu i dodanu vrijednost, odnosno viu cijenu. Dingač, Slavonski domaći kulen/kulin, Stara slavonska ljivovica ili Slavonka, Paki sir, Istarski prut, Drniki prut, maslinovo ulje Torkul, Cetinski sir, Paki bakotin i Postup registrirani su proizvodi s oznakama o zemljopisnom podrijetli ili izvornosti u Zavodu za intelektualno vlasnitvo, a u ponovnu proceduru pri Ministarstvu poljoprivrede u roku od godinu i pol morat će zbog Pravilnika o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla hrane.
Dugoočekivani pravilnik, koji je nedavno objavljen u Narodnim novinama, ujedno regulira da će pravo na oznaku izvornosti ili zemljopisnog podrijetla prehrambenog proizvoda u Hrvatskoj moći zatraiti samo udruge proizvoðača ili preraðivača, dok pojedinci to mogu samo ako su jedini koji proizvode odreðen proizvod na tom području ili primjenjuju izvorne tehnoloke postupke. Takve odredbe proizlaze iz Zakona o hrani, a Pravilnik je ujedno i u skladu sa smjernicama EU, ističu iz Ministarstva poljoprivrede.
U postupku registracije prehrambenih proizvoda neznatno je izmijenjena procedura u usporedbi s prijanjim propisima. No, Pravilnikom je detaljnije propisan sustav utvrðivanja sukladnosti tehnolokog procesa proizvodnje i prerade te proizvoda sa specifikacijom dostavljenom u zahtjevu za registraciju kae glasnogovornik Ministarstva Mladen Pavić i napominje da je ujedno ureðen sustav kontrole procesa proizvodnje i prerade prehrambenog proizvoda koji će obavljati certifikacijska tijela.
Iako je proces zatite imena hrvatskih prehrambenih proizvoda napokon reguliran propisom, proizvoðači i dalje imaju razloga biti nezadovoljni. Najnoviji je primjer zatita imena proek u Makedoniji, u trenutku kada je hrvatsko trite usporeno u pokuajima zatite izvornih proizvoda i onih sa zemljopisnim podrijetlom. Nedostaju unificirani proizvodi poput sira ili pruta i to konstantne kvalitete i količine koji bi se uz pomoć zatitnih oznaka mogli marketinki razvijati, stav je vlasnika Sirene male sirane u Kolanu na Pagu Ivan Glligore. Najočitiji primjer za to je problem pruta, zaključuje poznati proizvoðač Kulina Tomislav Galović, jer se uvozi meso i zatim prodaje kao domaći prut.
Prenosimo iz Večernjeg lista