Stopa stranih investicija u Hrvatskoj je 33 posto i
najviša je meðu tranzicijskim zemljama«, kazao je potpredsjednik Vlade
Damir Polančec, govoreći o strategiji gospodarskog razvitka na 15.
skupu ekonomista u Opatiji. Dodao je da su strana ulaganja sada na
razini 16 milijardi eura, od čega najviše u bankarski sektor,
farmaceutsku i prehrambenu industriju.
Optimizam u vezi s
nastavkom stranih ulaganja Polančec temelji na zaivljavanju Agencije
za poticanje izvoza i ulaganja, koja trenutačno koordinira 35
projekata. »Ako se od toga ostvari samo 80 posto, a nema razloga da se
ne ostvari, Hrvatskoj će to samo u idućoj godini donijeti tri milijarde
eura«, kazao je.
Najavio je osnivanje
Agencije ili zemljišnog fonda čija bi uloga bila od staračkih
domaćinstava otkupljivati zemljišne posjede i isplaćivati ih
jednokratno ili kroz nekoliko godina u obliku mirovine.
Cilj je
okrupnjivanje zemljišta koje bi se dalo u koncesiju onima koji će se
poljoprivredom dugoročno baviti. Govoreći o potrebi ubrzanja
privatizacije, Polančec je kazao da bi bilo mudro osnovati nekoliko
zatvorenih investicijskih fondova te u njih unijeti dionice postojećeg
HFP-a. Prije toga na meðunarodnom natječaju odabrao bi se upravitelj
koji bi s Vladom izradio statut i provodio prijenos tih dionica na
fondove, upravljao njima i radio javne ponude za prodaju udjela. »Mjere
monetarne politike u nadlenosti su HNB-a, neovisne novčarske
institucije. Podravamo mjere HNB-a, ali ih i analiziramo«, kazao je,
istaknuvši da inflacija u Hrvatskoj neće biti problematična. No, dodao
je, ipak se razmišlja o tome kako je spriječiti i u 2008. zadrati na
3,5 ili 3,6 posto.
Napomenuo je da će 420 milijuna kuna dravnih
sredstava, izdvojenih za eliminiranje posljedica od suše pomoći
uravnoteenju cijena hrane. Usprotivio se i uvoðenju poreza na
kapitalnu dobit.
Nakon gradnje 480 kilometara plinovoda, i početka
gradnje plinovoda od Bosiljeva do Splita, Polančec je najavio gradnju
LNG-terminala te dva podzemna spremišta plina radi osiguranja opskrbe
plinom u zimskim mjesecima. Naglasio je potrebu gradnje termoelektrana
i vanost obnovljivih izvora energije.
Na skupu je govorio i
Slavko Linić, iz SDP-a, koji je kazao da rješenja za nelikvidnost mora
ponuditi drava odnosno predloiti zakon o osiguranju plaćanja kojim
treba definirati rokove i posljedice neplaćanja te vratiti likvidnost
gospodarstvu.
www.vjesnik.hr