Prekinuta sjetva penice
OSIJEK - Zbog
obilnih količina oborina palih tijekom proteklih dana zaustavljeni su
poljoprivredni radovi na slavonsko-baranjskim poljima. S vaðenjem
šećerne repe na širem osječkom području, kako ističe Drago Rebić,
voditelj profitnih centara Daljska polja i Klisa, koji djeluju u sklopu
tvrtke Novi agrar d.o.o., ako ne padne još kiše, moe se
nastaviti već danas ili sutra. - Meðutim, što se tiče sjetve pšenice,
ipak će biti potrebno pričekati oko tjedan dana, jer je na širem
području Osijeka palo izmeðu 17 i 19 litara oborina po četvornom metru,
kae Rebić, te dodaje kako je na poljima Novog agrara sjetva pšenice do
sada obavljena na gotovo 96 posto od ukupno 4.000 planiranih hektara,
što je identično lanjskim površinama.
Rebić napominje kako je na ranije zasijanim pšenicama zbog viših temperatura bilo odreðenih problema s pojavom lisnih ušiju, te je bilo potrebno tretiranje, što je poskupjelo sjetvu. - Pšenica se moe sijati sve do konca studenoga, a budući da, prema prognozama, predstoji razdoblje bez većih količina oborina, za pretpostaviti je da će svi oni koji nisu uspjeli zasijati planirane površine, to uspjeti učiniti, kae Rebić, te dodaje kako neki nisu uspjeli zasijati prema planu, jer nisu oslobodili površine, odnosno nisu uspjeli izvaditi svu šećernu repu ili obrati kukuruz.
Prema ranijim prognozama, zbog povećanog interesa na području Osječko-baranjske upanije, kako ističe Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri upanijskoj komori Osijek, sjetva pšenice ove bi se jeseni trebala obaviti na najmanje 60.000 hektara. Lani je pšenicom bilo posijano 57.499 hektara, 2006. bila je zasijana na 49.206 ha, a u 2005. godini pšenica se na području Osječko-baranjske upanije proizvodila na 47.498 ha.
- Očekujemo da će se vremenske prilike stabilizirati, te da će poljoprivredni proizvoðači uspjeti zasijati sve planirane površine pod pšenicom do 15. studenoga. Kad je riječ o ovogodišnjoj sjetvi pšenice, proizvoðači su, na neki način, sa zadovoljstvom ušli u sjetvu jer je pšenica vrlo traena roba, ima dobru cijenu a i poticaji su povećani s 1.600 na 2.250 kuna po hektaru. Meðutim, odreðeno nazadovoljstvo ipak se pojavilo kada je od preostalih 50 posto od ukupnih poticaja, koji su trebali biti plaćeni do 15. listopada, isplaćeno samo 25 posto od toga iznosa, ali ne u roku, nego tek 29. i 30. listopada, što će utjecati na visinu ulaganja u sjetvu, kae Ernest Nad.
Preostali dio poticaja za pšenicu tek 25. studenoga
Sjetva pšenice nakratko je zbog kiše zaustavljena. No, budući da je, prema informacijama s terena, sjetva pšenice obavljena na 70 do 80 posto planiranih površina, smatram da će svi koji su sjetvu planirali uspjeti i zasijati, kae Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, te takoðer napominje kako je začuðujuće što nisu ispoštovani obećani rokovi i iznos preostalog dijela poticaja za pšenicu. Zdravčević napominje kako je dobio obećanje iz Ministarstva poljoprivrede da će preostali iznos poticaja biti isplaćen 25. studenoga, kada bi trebala biti isplaćena i naknada za štetu od suše koja će se, dodao je, navodno ove godine izravno iplaćivati na račune poljoprivrednih proizvoðača a ne kao do sada na račun općina.
www.glas-slavonije.hr