Zemlje EU povećavaju povrine pod penicom
Na najvećem dijelu
obradivih površina koje će se ove jeseni u Europskoj uniji vratiti u
proizvodnju, na temelju odluke Vijeća za poljoprivredu da se na 10
posto površina koje su dosad ostale neobraðivane ponovno moe sijati,
bit će uglavnom zasijana pšenica, pišu agencije, a prenosi Hina.
Ministri poljoprivrede Europske unije potkraj rujna poduprli su
prijedlog Europske komisije prema kojem će se itarice moći zasaditi na
cijelim poljima umjesto da se, kao dosad, prema pravilima iz 1992.
godine, deset posto mora ostaviti nezasaðeno. Ta se odluka odnosi na jesen ove godine, kao i na proljeće 2008. godine, a donesena je, kako je rečeno, zbog smanjivanja cijena itarica te zbog veće potranje na svjetskom trištu. Meðutim, nekoliko je zemalja velikih proizvoðača itarica, kao što su Francuska i Španjolska, pozvalo da se pravilo dugoročnije ukine kako bi se izvukla korist od veće potranje i cijena jer se dodatni posao isplati počinjati samo ako će se zemljište koristiti bar još nekoliko godina. Kako ocjenjuje Reuters, odluka da se sije uglavnom pšenica donesena je, izmeðu ostaloga, zbog toga što je odluka ministara poljoprivrede Dvadesetsedmorice stigla prekasno za sjetvu nekih drugih kultura, primjerice ječma ili uljane repice. Stručnjaci upozoravaju kako ne treba očekivati da sve zemljište uðe u proizvodnju.
Britanci procjenjuju da će od raspoloivih oko 550.000 hektara zemljišta koje je dosad bilo neobraðivano biti zasijano nešto više od polovine. Francuzi imaju oko 1,1 milijun hektara, ali se na 404.000 hektara već uzgajaju usjevi namijenjeni proizvodnji biogoriva, a 380.000 hektara oko rijeka i dalje mora ostati neobraðeno kako bi se izbjeglo ispiranje pesticida u vodene tokove. To znači da bi za dodatnu sjetvu na raspolaganju ostalo oko 316.000 hektara. Budući da se kao neobraðeno uvijek ostavlja najlošije zemljište, to znači da će i prinosi na tim površinama biti nii nego na ostalima, moguće i za trećinu.
Prema pravilima iz 1992., čiji je cilj bio spriječiti hiperprodukciju i očuvati staništa, svi poljoprivrednici morali su ostaviti 10 posto svojih polja nezasaðenima.
www.glas-slavonije.hr