Investiranje u regiju, u Distrikt Brčko vrijedno iznad 70 milijuna eura, projekti vezani uz iseljenje starih pogona Vindije iz gradske u poslovnu zonu plus ulaganje u modernizaciju proizvodnje i posebno uzavrela situacija na terenu gdje dio konkurencije ne štedi trud i sredstva u preotimanju kooperanata, tek su neki od aktualnih povoda razgovora s Dragutinom Drkom, glavnim direktorom i vlasnikom varaždinske Vindije.

Domaće tržište vezano uz proizvodnju svježeg mlijeka ovih dana nezapamćeno vrije. čini se, mlijeko bi moglo postati skuplje od nafte. Suša je smanjila prinose, stočna je hrana u odnosu na prošlu godinu drastično skuplja i farmeri traže veću otkupnu cijenu mlijeka. Dio mljekarske industrije ušao je u bespoštedno nadmetanje u preotimanju kooperanata, kako se Vindija suočava s novonastalom situacijom?

Vindija je s više od 5000 kooperanata razvila vrlo dobru dugogodišnju suradnju na otkupu mlijeka i vjerujem da će tako i ostati. Suša zbog manjeg uroda doista prijeti daljnjim poskupljenjem stočne hrane, dovoljno je prisjetiti se da je najviša cijena kukuruza lani bila 1,05 kuna, dok ovih dana iznosi i 1,8 kuna. To je dovelo do nesigurnosti i nervoze. Proizvodnja mlijeka do sada nije pala i to je dobro. No problem bi mogla otvoriti činjenica da je EU sve svoje zalihe mliječne hrane prodala Kini, a sada, ne bez razloga, razmatra skladištenje tromjesečnih zaliha hrane.

Predstavnici udruga inzistiraju na povećanju osnovne cijene mlijeka koja je na snazi od 2002. Upozoravaju, dugoročno je to bolje rješenje od povećanja tvorničkih premija.

Na razini Croatiastočara, udruge koja okuplja mljekarsku industriju i uz sudjelovanje Ministarstva poljoprivrede razgovaralo se o modelu koji bi zadovoljio sve strukture. Osobno podupirem jedno razumno rješenje koje će istodobno štititi interes kooperanata i voditi računa o potrošačima, a da industriju mlijeka ne gurne u gubitak. Povećanje osnovne cijene mlijeka mora se preliti na finalni proizvod, stoga je načelni stav bio da sadašnju krizu pokušamo prevladati kroz korekciju tvorničkih premija.

Kako se onda dogodilo, upoznali su prošli tjedan resornog ministra farmeri, da Dukat kooperantima nudi ugovor prepun nepovoljnih uvjeta, a Agrokor ih mami visokim premijama?

Ponude s kojima neki idu prema kooperantima nisu usklaðene na razini Croatiastočara. Proizvodnja mlijeka je rasla posljednjih godina i ne bi je smjeli ugroziti, solistički nastupi nisu dobri. Trebalo je imati strpljenja i zajedno dogovoriti model koji će zadovoljiti interese svih grupacija. Vindija sa svojim kooperantima ne posluje od jučer, prošli smo skupa mnoge krize. Ne naðe li se zajedničko rješenje Vindija će znati zaštititi svoje kooperante, to nam je obveza.

Što je razumno rješenje u ovom trenutku, s obzirom na tvrdnje farmera o kaotičnoj situaciji koja bi mogla ugroziti proizvodnju?

Problem se definitivno mora riješiti dogovorom. Uvjeren sam da je to jedini pravi način komunikacije u traženju rješenja odgovarajućeg za sve strane. Stoga ja i dalje očekujem da će Croatiastočar, ministarstvo i preraðivačka industrija pripremiti podlogu koja će pokušati zadovoljiti sve interese. Uz to, ne smijemo zaboraviti da se ukupna cijena mlijeka mora komparirati i sa cjenikom EU. Možemo uvažavati naše specifičnosti, ali cijene EU ne možemo zanemariti.

Otvaranje Biodara, tvornice stočne hrane, danas se pokazuje punim pogotkom.

Gradnja nove tvornice uvjetovana je ponajprije pritiskom zbog dotrajalosti pogona koji su bili u funkciji još od 1967. i gdje se odvijala proizvodnja hrane za brojlere. Budući smo morali modernizirati tu proizvodnju odmah smo programirali vrlo širok asortiman, od hrane za perad preko goveda i svinja do zečeva. U ovom je momentu nedvojbeno da u toj tvornici imamo veliku prednost jer zadovoljavamo potrebe i vlastitih farmi i kooperanata.

Vlada oglašava novi natječaj za prodaju karlovačkog KIM-a s ublaženim uvjetima: dvije godine bez otpuštanja samo radnika zaposlenih na neodreðeno vrijeme i ne treba zadržati cjelovit današnji asortiman. Namjerava li Vindija ovoga puta biti meðu potencijalnim kupcima?

Uvjeti su u redu no, važnija od njih svakako je dubinska analiza poslovanja. Uz to, vrlo je bitno i definiranje ulaganja u KIM jer, tamo se doista, tko god da kupi tvoornicu, mora investirati odmah i to dosta. Vjerojatno ćemo prijeći taj put no, tek nakon što snimimo ukupno stanje odlučit ćemo hoćemo li se javiti kao kupac ili ne. Ukoliko odlučimo dati ponudu ona će biti u interesu i kooperanata i radnika. Mora postojati detaljna vizija proizvodnje, a naravno, i zadovoljen interes Vindije. Želimo biti transparentni, s takvim postupanjem uklanjamo sve primisli o špekulacijama. Stoga vam danas ne mogu dati konkretan odgovor hoćemo li se ili ne natjecati za KIM. Mogu samo iznijeti naš pogled na cijelu situaciju.

Kroz medije se višekratno provlačilo da se sindikat KIM-a protivio Vindiji kao kupcu i da je u prethodne natječaje uspio staviti uvjet o zabrani nadmetanja svim tvrtkama s kojima je KIM u sporu, što se navodno ticalo samo Vindije.

Sa sindikatom nismo imali nikada kontakt i ne vjerujem da nas je sindikat izbacio iz natječaja. Netko se sjetio da Vindija ima spor sa KIM-om i ugradio je to u natječaj. No, taj je spor riješen, nema dugovanja i ne bi trebalo biti spornih momenata.

Stoji li informacija da su sindikalisti iz KIM-a, nakon posljednjeg propalog natječaja, ipak bili u Vindiji?

Ne. Nitko nije dolazio niti je pokazao interes za razgovorom, niti smo mi išli u KIM. Iako osobno mislim da je u najmanju ruku menadžment KIM-a trebao reći "idemo u Vindiju vidjeti što bi oni mogli ponuditi pa ćemo procijeniti i protumačiti radnicima je li to dobro rješenje". KIM je ozbiljan posao. Nije vikend priča nego vrlo ozbiljan, detaljan i teški posao. Vindija je u niz primjera pokazala što je napravila od preuzetih tvrtki. Sve rade, odvija se proizvodnja veća nego prije. Neka pogledaju posljednji primjer, Domil za koji su mnogi prigovarali da smo ga preuzeli u stečaju samo zbog sabirališta mlijeka. I tamo je bio natječaj uz dosta uvjeta o proizvodnji i zadržavaju radnika. Prihvatili smo sve uvjete, kako bi mogli prihvatiti uvjete i onda zatvoriti tvrtku, otpustiti radnike...

Neki to još uvijek rade, zbog toga su i dvojbe...

Vindija tako ne radi. Danas u Domilu imamo oko 20 posto ljudi više od preuzete obveze, svaki mjesec zapošljavamo nove. Neprekidno traje rekonstrukcija postrojenja. Tko ne vjeruje riječima neka ide vidjeti što je konkretno uraðeno.

Vindija u asortimanu ima više od 1000 proizvoda. Mnogi upozoravaju da domaća industrija, prije ulaska Hrvatske u članstvo EU, mora više raditi na brendiranju proizvodnje ako misli opstati na ujedinjenom tržištu. Kakve planove ima Vindija, ostajete na asortimanu ili će biti korekcija?

Ako već danas izvozimo na tržište EU pretpostavljam da će nam poslije biti lakše. Koka, Vindija i Vindon s izvoznim EU brojevima već su trasirali taj put, a intenzivno radimo da certifikat dobije i Domil. Samo brendiranje za tržište EU nije dovoljno. Mora se već danas znati koji su strateški proizvodi s kojima nam proizvoðači iz EU neće moći konkurirati, mislim da je to čak bitnije od brenda. U toj utakmici važna je i cijena, na tome već radimo. Svjesni smo da će nakon ulaska Hrvatske u EU ovdje biti proizvoðači i sira i trajnog mlijeka te mesnih preraðevina. Zato se i profiliramo kao proizvoðač koji ima konkurentan asortiman. To je naš strateški zadatak.

Donosi li sljedeća godina nove investicije Vindije na matičnom tržištu?

Provodimo iseljavanje dijela proizvodnje Vindije u novi pogon, u poslovnoj zoni. Ta je investicija dosta pod pritiskom, grad nas okružuje i jednostavno moramo iseliti, a to košta iako nije nova investicija koja donosi rast proizvodnje. Bit će novih kapaciteta, ali to nije mljekara od 1,4 milijun litara kako se spominje u nekim krugovima. U Koki širimo proizvodnju paniranih i pečenih proizvoda zbog izvoza. Oba projekta su za proizvodnju vrlo značajne investicije i odvijat će se u tri faze kroz sljedećih pet godina. Samo u prvoj fazi svaka od njih je ulaganje po 20 milijuna eura. Za proizvodnju je to golem novac.

Prvi odlazak Vindije u regiju vezan je uz Srbiju. Što planirate tamo?

U Lajkovcu smo kupili mljekaru u stečaju, još analiziramo kako sanirati prostor koji je jako devastiran, što zadržati a što rušiti. Osno-vica je tamo, no strategiju tek trebamo razraditi. Problem je što u Srbiji ništa ne prodajemo, a čim ne trgujete i nema prometa teško je napraviti strategiju. Prodaja ne ide zbog visoke carinske zaštite.

Kakva je situacija na bosanskohercegovačkom tržištu? Iako je ovih dana ratificiran sporazum o CEFTI, spominje se zadržavanje carina u visini od 40 posto na meso i mlijeko te preraðevine.

U BiH, kao i u Sloveniji, imamo tradiciju dobre suradnje gotovo 40 godina. Rat je srušio plasman naših proizvoda u BiH no, situacija se sada opet polako stabilizira. To je još jedno pitanje povezano i sa investicijom u Brčkom. Nitko ne može računati isključivo na prodaju, dugoročne ambicije na nekom tržištu moraju sadržavati dvosmjernu realizaciju prometa. Koliko sam informiran carina ipak neće biti. Najavljena je prva sjednica povjerenstva CEFTE na kojoj će se raspravljati o primjeni sporazuma tad će biti poznati konkretni detalji budućeg trgovanja.

Makedonija je u domeni regionalnog širenja Vindije ili ne?

Pokušat ćemo nešto napraviti i na tom području. Projekata je dosta za sljedećih pet godina. Znate, ključno je definirati cilj, imati viziju. U tom je slučaju realizacija puno brža nego ako se radi na mah, bez dugoročnih planova.

Kuloari spominju da su na Vindiju bacili oko neki moćni igrači s europskog tržišta.

Nije baš tako. No, ipak ću preventivno reći Vindija nije na prodaju. Puno rada je uloženo, ali ne zbog prodaje. Rekao bih da nas više plaše, nego pitaju za prodaju, pitaju nas što ćemo raditi u EU. Puno je takvih proroka. Najčešće odgovorim neka analiziraju koliko mljekara imaju Njemačka ili Austrija, koje ne pripadaju moćnim sustavima, a ipak posluju i ljudi žive. Zbog čega onda ne bi i Vindija opstala samostalno.

Brčko ne gasi Varaždin

Novi iskorak u regiju, Distrikt Brčko financijski je težak 70 milijuna eura. Što je motiv za greenfild investiciju, a ne možda kupnju pogona?

Ono što tamo planiramo izgraditi nije bilo moguće kupiti na tom području. Mislim da je lokacija dobro izabrana, a uz golemu potporu lokalne vlasti napravljen je veliki posao vrlo uspješnim tempom.

Otvaranje 11 peradarskih farmi u Brčkom gasi proizvodnju na hrvatskim farmama, upozoravaju kuloari.

Apsolutno nije točno, ljudska mašta je doista nevjerojatna. Nema govora da bi zatvarali proizvodnju.

www.poslovni.hr