Zato jo kasni Agencija za poljoprivredno zemljite
Reforma zemljišne
politike izazov je na koji adekvatno nije odgovorila nijedna hrvatska
Vlada. Unatoč jasnoj obvezi da je to jedan od elementarnih uvjeta čije
dimenzije moraju dobiti punu transparentnost prije nego što EU
Hrvatskoj dopusti punopravno članstvo u svojoj obitelji. Naime, izmeðu
svih detalja o stanju u nacionalnoj poljoprivredi najproblematičniji su
upravo statistički podaci o raspoloivoj površini i korištenju
poljoprivrednog zemljišta.
Oprečni izvori
Funkcionira više izvora, a svaki od njih iznosi oprečne informacije. Tako popis iz 2001. spominje 1,46 milijuna hektara, Upisnik iz 2003. pak iznosi 1,07 milijuna hektara, dok godišnjak Dravnog zavoda za statistiku za 2004. navodi 1,99 milijuna hektara, a već za 2005. samo 1,2 milijuna hektara. U dokumentu nazvanom "Sapard program, plan za poljoprivredu i ruralni razvitak 2005.-2006.", izraðenom u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, meðu brojnim informacijama stoji i katastarski podatak za 2004. o evidentiranih čak 3,14 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta od čega je 67 posto u privatnom, a 33 posto u dravnom vlasništvu. Uz konačno "neznanje" koliko oranica imamo te tko im je vlasnik još izraajniji problem je drastična usitnjenost posjeda, što u startu ruši svaki pokušaj organiziranja konkurentne proizvodnje. Prosječna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta kod obiteljskih gospodarstava prema dostupnim podacima iznosi izmeðu 1,9 hektara više od 2,4 do 9,0 ha koliko su farmeri prijavili 2006. uz zahtjeve za isplatu poticaja. Poslovni subjekti u prosjeku koriste parcele velike 159,2 hektara.
Namjeru da konačno počne sreðivati (ne)razmrsivu zemljišnu problematiku prošle je godine iskazala aktualna Vlada najavom da će krajem ovogodišnje veljače, odnosno početkom oujka uspostaviti agenciju čija će primarna zadaća biti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Meðutim, rok je otišao u povijest, agencija nije zaivjela. Početkom lipnja Poslovnom su dnevniku u resornom ministarstvu potvrdili kašnjenje te naveli da aktivnosti na osnivanju agencije nisu zaustavljene. Pojasnili su tijek procesa iznoseći da će do kraja lipnja agencija za poljoprivredno zemljište svakako biti osnovana, i to kroz uredbu Vlade. U srpnju 2007. slijedi imenovanje privremenog ravnatelja i Upravnog vijeća te predstavljanje koncepta agencije. Rujan donosi imenovanje ravnatelja i početak osnivanja podrunica, izvijestili su 8. lipnja iz ministarstva o hodogramu radnji na aktiviranju institucije čija će primarna zadaća biti, po novom obrazloenju, nadlenost samo nad poljoprivrednim zemljištem u privatnom vlasništvu. Raspolaganje sa zemljištem u dravnom vlasništvu i dalje bi se odvijalo sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.
Zemljišni fond
Premda je projektom utvrðeno da će agencija biti fokusirana na kupnju (ne oduzimanje) privatnog zemljišta na slobodnom trištu i formiranje zemljišnog fonda, što je uvjet okrupnjavanja parcela i unapreðenja strukture poljoprivrednih gospodarstava, i rujan je iscurio, a od agencije ni traga. Taj doista dobar i nuan projekt, o kojem ovisi budućnost domaće poljoprivrede, opet je odgoðen. Vjerojatno za postizborno razdoblje, dogodine. Time je ilustrativno potvrðena nepisana praksa hrvatskih političara svih opcija. U predizborno vrijeme nisu pripravni promovirati projekte (ma kako bili nuni) u strahu da će zbog eventualnih negativnih asocijacija ili neznanja glasačke populacije ugroziti rezultat očekivan na parlamentarnim izborima.
Funkcionira više izvora, a svaki od njih iznosi oprečne informacije. Tako popis iz 2001. spominje 1,46 milijuna hektara, Upisnik iz 2003. pak iznosi 1,07 milijuna hektara, dok godišnjak Dravnog zavoda za statistiku za 2004. navodi 1,99 milijuna hektara, a već za 2005. samo 1,2 milijuna hektara. U dokumentu nazvanom "Sapard program, plan za poljoprivredu i ruralni razvitak 2005.-2006.", izraðenom u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, meðu brojnim informacijama stoji i katastarski podatak za 2004. o evidentiranih čak 3,14 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta od čega je 67 posto u privatnom, a 33 posto u dravnom vlasništvu. Uz konačno "neznanje" koliko oranica imamo te tko im je vlasnik još izraajniji problem je drastična usitnjenost posjeda, što u startu ruši svaki pokušaj organiziranja konkurentne proizvodnje. Prosječna površina korištenog poljoprivrednog zemljišta kod obiteljskih gospodarstava prema dostupnim podacima iznosi izmeðu 1,9 hektara više od 2,4 do 9,0 ha koliko su farmeri prijavili 2006. uz zahtjeve za isplatu poticaja. Poslovni subjekti u prosjeku koriste parcele velike 159,2 hektara.
Namjeru da konačno počne sreðivati (ne)razmrsivu zemljišnu problematiku prošle je godine iskazala aktualna Vlada najavom da će krajem ovogodišnje veljače, odnosno početkom oujka uspostaviti agenciju čija će primarna zadaća biti raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Meðutim, rok je otišao u povijest, agencija nije zaivjela. Početkom lipnja Poslovnom su dnevniku u resornom ministarstvu potvrdili kašnjenje te naveli da aktivnosti na osnivanju agencije nisu zaustavljene. Pojasnili su tijek procesa iznoseći da će do kraja lipnja agencija za poljoprivredno zemljište svakako biti osnovana, i to kroz uredbu Vlade. U srpnju 2007. slijedi imenovanje privremenog ravnatelja i Upravnog vijeća te predstavljanje koncepta agencije. Rujan donosi imenovanje ravnatelja i početak osnivanja podrunica, izvijestili su 8. lipnja iz ministarstva o hodogramu radnji na aktiviranju institucije čija će primarna zadaća biti, po novom obrazloenju, nadlenost samo nad poljoprivrednim zemljištem u privatnom vlasništvu. Raspolaganje sa zemljištem u dravnom vlasništvu i dalje bi se odvijalo sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.
Zemljišni fond
Premda je projektom utvrðeno da će agencija biti fokusirana na kupnju (ne oduzimanje) privatnog zemljišta na slobodnom trištu i formiranje zemljišnog fonda, što je uvjet okrupnjavanja parcela i unapreðenja strukture poljoprivrednih gospodarstava, i rujan je iscurio, a od agencije ni traga. Taj doista dobar i nuan projekt, o kojem ovisi budućnost domaće poljoprivrede, opet je odgoðen. Vjerojatno za postizborno razdoblje, dogodine. Time je ilustrativno potvrðena nepisana praksa hrvatskih političara svih opcija. U predizborno vrijeme nisu pripravni promovirati projekte (ma kako bili nuni) u strahu da će zbog eventualnih negativnih asocijacija ili neznanja glasačke populacije ugroziti rezultat očekivan na parlamentarnim izborima.
www.poslovni.hr