Sredinom rujna je
jedan od najnagraðivanijih hrvatskih proizvoda u svijetu, Brachia
keramika, predstavila svoje maslinovo ulje u novoj ambalai od 0,25
litara za svjetsko trište. Naime, kako objašnjavaju u supetarskoj
Zadrugi Brachia, ekonomični Bračani su odlučili svoj prepoznatljiv
proizvod puniti u još manju i praktičniju keramičku ambalau čime bi
se, naravno, trebali i poboljšati poslovni rezultati. I nova ambalaa
je na tragu već nagraðivane linije proizvoda, boce u koju stane čak
pola litre vrhunskog bračkog maslinovog ulja, a koja je ove godine
uvrštena i u talijanski vodič za tamošnje ljubitelje ove plemenite
tekućine L'extravergine, autora Marca Oreggie.
Ambalaa proizvoda
Brachia premium maslinovog ulja poljoprivredne zadruge Brachia iz
Supetra na Braču dobitnica je ukupne nagrade za najbolju ambalau u
Hrvatskoj na prošlogodišnjem natjecanju Cropak 2006., a koju
organiziraju Institut za ambalau i tiskarstvo, stručni časopis
Ambalaa i zagrebačka tvrtka Tectus. Nagraðena ambalaa je rad
dizajnerskog tima agencije za trišne komunikacije Tridvajedan koja je
bila dobitnik i u kategoriji s najviše nominacija za ambalau hrvatskog
proizvoda ili serije, takoðer za Brachia maslinovo ulje. Autorica
identiteta i ambalae linije proizvoda je dizajnerica Izvorka
Serdarević koja je uz Jelenu Zečević i autorica ekskluzivnoga
keramičkog pakiranja Brachia maslina. Poljoprivredna zadruga Brachia
osnovana je 2006. godine s ciljem da se na trište plasira vrhunsko
maslinovo ulje s otoka Brača. Premda bračka ulja već godinama dobivaju
prestine nagrade na natjecanjima, izostaje njihov kvalitetan plasman
na trištu. Stoga je, osim klasičnog pakiranja od 0,25, 0,5 i 0,75
litara, Brachia odlučila ulje plasirati i u ekskluzivnom, ručno
izraðenom keramičkom pakiranju maslinovoga ulja Brachia. Keramička
ambalaa je u obliku ploda masline, s grlom u obliku grančice i
glazirana je bijelom glazurom. Na grlo je pričvršćena privjesnica
dizajnirana poput listića masline. Kako bi se dodatno naglasile
prirodne, zdrave i ekološke karakteristike proizvoda, privjesnica je
otisnuta na mat nepremazanom papiru.
Uz keramičku ambalau
dolazi i metalni lijevak/čep, koji se koristi nakon odstranjivanja
originalnoga drvenog čepa. Iz bračke zadruge su, povodom dobivenih
nagrada, objasnili da su u Brachia keramiku, kao i u svaki drugi
projekt, krenuli od analize proizvoda i trišta na koje će se proizvod
plasirati. Nakon toga je odreðena strategija unutar koje će se kretati
te osnovne vrijednosti koje ele zadovoljiti finalnim proizvodom.
Projekt je započeo osmišljavanjem branda Brachia, zatim izradom
identiteta p. z. Brachia, te na kraju dizajnom cjelokupne linije
proizvoda Brachia. Kako proces izrade novog proizvoda nikad nije
jednostavan, gotovo uvijek se nailazi na neke probleme kojima je
potrebno doskočiti. Konkretno, izrada keramike zahtijeva više vremena
jer se faze poput odreðivanja debljine stijenki keramike u odnosu na
zapreminu, gustoća glazure, odreðenje "nijanse" bijele boje i sl. ne
mogu definirati unaprijed već u samom procesu rada. Kako bi se dodatno
naglasile "prirodne", "zdrave" i "ekološke" karakteristike proizvoda,
privjesnica je otisnuta na matiranom nepremazanom papiru Kaschmir
Cotton, Gmund. Keramička boca p. z. Brachia u obliku masline osvojila
je i nagradu Worldstar (prvo mjesto u kategoriji hrane) na
najznačajnijem svjetskom natjecanju za ambalau u Chicagu, a bila je i
u najuem izboru za prestini President's Award, nagradu za najbolju
ambalau na svijetu. President's Award je najznačajnija svjetska
nagradu na polju dizajna i razvoja ambalae, a Brachia maslina ovu je
nagradu osvojila u konkurenciji 265 proizvoda iz 35 zemalja.
Korijeni od Troje
Kao
podloga za ime zadruge, Brachia, osnivačima je posluio mit o
Trojanskom ratniku Antenoru koji je navodno otkrio otok bogat
maslinama, solju i vinovom lozom te ga nazvao Ambrachia. No, iako ime
otoka Brača see u daleku prošlost, njegovo podrijetlo nije u znanosti
potpuno utvrðeno. Vjerojatno potječe od ilirskog imena brentos (jelen)
jer su ga i Grci zvali Elaphusa i Bretanide, od elaphos (jelen).
Rimljani ga zovu Bretia, Brattia, a u Antinojevom putopisu iz 4. st.
naziva se Bractia. Konstantin Porfirogenet ga u svom opisu carstva u 9.
st. naziva Barzo, a Mlečani (talijanski) Brazza - (hrvatski) Brač.
www.poslovni.hr