Prije ulaska u EU past će otkupna cijena mlijeka

Do ulaska Hrvatske u Europsku uniju proizvoðači mlijeka moraju uložiti u proizvodnju kako bi spremni dočekali dolazak na europsko tržište, kaže Jan Venneman, predsjednik Uprave nizozemske konzultantske tvrtke Veepro Holland. Hrvatska ima 27.000 stalnih proizvoðača mlijeka i oko 42.000 povremenih, a svi oni trebaju iskoristiti ovih nekoliko godina za primjenu Programa razvoja govedarske proizvodnje što ga je izradilo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Do 2007. valja povećati godišnju proizvodnju mlijeka sa 780.000 na 1,2 milijuna litara, okrupnjati farme, poboljšati njihovu opremljenost i uspostaviti uvjete za nabavu kvalitetnih junica.

Hrvatska se u pregovorima s Unijom, ističe Venneman, najprije mora izboriti za kvotu na nacionalnoj razini te za kvotu za svaku pojedinu farmu. Kao referentna godina za odreðivanje proizvodnih kvota vjerojatno će se uzeti 2004., 2005. ili 2006. Cijena mlijeka u Hrvatskoj najveća je u Europi, pa se ulaskom u Uniju, a možda i prije, može očekivati njezino smanjenje. Kao razlog visoke cijene Venneman navodi uvoz (30 posto) te potpore i poticaje, ali ističe da će ulaskom u EU cijena padati i na to hrvatski proizvoðači moraju biti spremni. Sustav izravna plaćanja otkupljenoga mlijeka uveden je u Uniji lani, što znači da će ga i Hrvatska morati primijeniti. Nadalje, u zemljama Unije morat će se razdvojiti sustav izravna plaćanja i kvota do 2007. godine. Do 2014. izjednačit će se potpore za proizvodnju mlijeka u novim i starim članicama Unije, što može biti ohrabrujuće za nove zemlje u Uniji. Zbog prevelike proizvodnje mliječnih proizvoda, ponajprije sira, kvote za mlijeko Unija je uvela još 1984. godine. Sustav kvota dobro funkcionira, a one za mlijeko bit će na snazi do 2015. godine. S druge strane, 80 posto proizvedenoga mlijeka u Uniji proda se bez ikakvih poticaja, a 20 posto ukupne proizvodnje podržano je potporama. Nizozemski stručnjaci poručuju kako investicije u proizvodnju treba ostvariti dok je cijena mlijeka visoke. Da bi spremni dočekali nove uvjete poslovanja, hrvatski proizvoðači mlijeka moraju povećati stada i smanjiti troškove proizvodnje. U Hrvatskoj, naime, samo 300 proizvoðača mlijeka ima više do 15 krava. Prosjek je dvije, tri krave, dok se farme s više od 100 krava mogu nabrojiti na prste jedne ruke. U Nizozemskoj je, pak, prosječna veličina mliječnoga stada 62 krave. Ta zemlja ima 23.500 farma sa 1,47 milijuna mliječnih krava. Prosječna je proizvodnja 7500 litara mlijeka po kravi godišnje. Prema podacima Hrvatskoga stočarskog centra, hrvatska proizvodnja mlijeka još ne zadovoljava domaće potrebe. Kad je riječ o proizvoðačima mlijeka s manje od 6000 litara proizvedenoga mlijeka godišnje, vidljiv je pad njihova broja prošle godine u odnosu na 2003. Proizvoðača koji proizvedu do 3000 litara godišnje lani je bilo 70 posto manje negoli 2003. godine. No, količina proizvedenoga mlijeka te skupine proizvoðača i dalje je, za naše prilike, prilično velika. Riječ je o 73.637.779 litara, što je 13,82 posto ukupne otkupljene količine mlijeka. Većih proizvoðača, onih sa 11 i više krava, u Hrvatskoj je 1436 i oni su konkurentni u domaćim tržišnim uvjetima. Za povećanje stada nužno je okrupnjavanje zemljišta, jer valja imati hektar zemlje po kravi. U Uniji će opstati oni koji imaju dovoljno veliku proizvodnju. Mali proizvoðači ondje nemaju budućnost.