RUSKI RULET NA SLAVONSKI NAčIN

U BORBI ZA ZEMLJU, DESETAK SELJAKA SAMOINICIJATIVNO POčELO RAZMINIRATI POLJA POD MINAMA

KOPRIVNA - Desetak bivših hrvatskih branitelja, mještana sela Hrastina, čepina, Šodolovaca i Koritne, prije nekoliko dana na svoju su ruku počeli razminiravanje državnog poljoprivrednog zemljišta pokraj ceste izmeðu Hrastina i Koprivne. Razlog zbog kojeg su ušli u minska polja i, kako navode, zaigrali ruski rulet na slavonski način, jesu problemi s nedostatkom poljoprivrednih površina.

- Zemlju u zakup nismo mogli dobiti jer su na natječajima prolazili lokalni moćnici, bivši direktori i mafijaši, koji su često nabijali cijene zakupa što ih obični seljak ne bi mogao platiti. Natječaja provedenih prema izmijenjenom i dopunjenom Zakonu o državnom poljoprivrednom zemljištu, prema kojem najveća cijena zakupa zemlje može biti dva puta veća od početne, sigurno neće biti ove godine, odnosno dok se ne formiraju općinska vijeća, a mi to ne možemo čekati. Moramo nečim prehraniti stoku i obitelji, a i puni smo kredita. Veći dio nas prije nekoliko godina razminirao je državno poljoprivredno zemljište, za koje nam je obećan prioritet pri zakupu. Meðutim, kada su raspisani natječaji, zemlju za koju smo život izložili opasnosti dobili su neki ljudi kojima do zemlje nije ni stalo, jer su je pojedinci odmah dali u podzakup. Budući da prema našim informacijama Hrvatski centar za razminiranje (HCR) zbog nedostatka novca još dulje vrijeme nema u planu početi razminiravanje ovih površina, odlučili smo uzeti stvar u svoje u ruke, izjavili su poljoprivrednici - demineri, koje smo u poslu zatekli s njihovim obiteljima.

Za prvu ruku seljaci - meðu kojima su i Nikola Sebauer, predsjednik čepinskog ogranka Nezavisnih hrvatskih seljaka (NHS); Ivica Bek, povjerenik NHS-a u čepinu; i Marko Gradištanac, povjerenik za Semeljce - planiraju razminirati oko 150 hektara zemljišta, za koje će od HCR-a zatražiti potvrde o razminiranosti, a nakon toga od ministra poljoprivrede da im omogući dobivanje koncesije za tu zemlju na najmanje deset godina. Seljaci smatraju da bi to bilo pošteno jer bi državi ponovno uštedjeli novac za razminiranje budući da, kako tvrde, hektar razminiranja košta 100 tisuća kuna.

- Ovaj put zemlju koju smo razminirali nećemo tek tako pustiti. Nitko neće moći doći u posjed te zemlje bez borbe s nama. U slučaju da ipak zemlju moramo vratiti, vratit ćemo natrag i mine - ističe Marko Gradištanac, dodajući kako su uvjereni da ne rade ništa protuzakonito jer nigdje u zakonima ne stoji da se ne smije orati minsko polje.

Zanimljivo je što se cijela operacija vaðenja mina odvija pod vodstvom pedesetsedmogodišnjeg Stanislava Živkovića, zvanog Praćka, iz Koprivne.

- Nema te mine koju ja ne mogu ručno dignuti. Kad sam u vrijeme rata bio na drugoj strani, s drveta sam ucrtavao svaku minu koju su postavljali - kaže Živković, dodajući kako bi mu posao bio znatno lakši da ima traktor Ferguson s metalnom zaštitom.

- Nakon što smo izvadili mine, pozvali smo policiju, koja je odmah izišla na lice mjesta s pirotehničarima, koji su mine odnijeli. Vaðenje mina i oranje nastavljamo, jer nam policija to nije zabranila - kaže Nikola Sebauer.

MPŠ: Zna se tko je ovlašten za razminiranje

- Ministarstvo poljoprivrede upoznato je s pojavom samovoljnog razminiranja državnog poljoprivrednog zemljišta u Slavoniji - kaže nam Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Pavić napominje kako je službeni stav Ministarstva da se pri zakupu, prodaji ili koncesiji zemlje mora poštovati Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu. Što se tiče zahtjeva za dugoročnu koncesiju, ona se odobrava na zahtjev lokalnih vlasti - izjavio je Pavić, dodavši da se zna tko je ovlašten za razminiranje.

Prenosimo iz Glasa Slavonije, autor: Zdenka Rupčić