Seljaci trae najmanje kunu za kilogram penice
OSIJEK - Na sastanku, zatvorenom za javnost, danas će se u Ðakovu sastati predstavnici Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, Hrvatskog zadrunog poljoprivrednog saveza, predstavnici upanijske komore Osijek i poljoprivrednih zadruga kako bi dogovorili zajedničke smjernice vezane uz otkup i cijenu pšenice uoči predstojeće etve. Kako je naveo Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, bit će riječi i o drastičnom rastu cijene krmnog brašna, koje je doseglo već, kako dodaje, iznos od 1,80 kuna za kilogram. - Drastičan rast cijene krmnog brašna ukazuje na pomalo čudnu situaciju u Hrvatskoj. Pšenica se ne melje, a brašno uvozi. Lani smo kilogram krmnog brašna plaćali poslije etve 0,45 kn/kg, a sada cijena stalno raste, a pšenica se ne uvozi, ali i ne izvozi. Na naš upit o tome, o svemu u Ministarstvu poljoprivrede šute - kae Laslo, te dodaje kako od obećanja Ministarstva da će svi elementi otkupa biti poznati i prije sjetve - ponovno nema ništa.etva je pred vratima, napominje Laslo, a u Hrvatskoj se, za razliku od nekih zemalja poput Bosne i Hercegovine gdje je već poznata otkupna cijena, koja preračunato iznosi 1,04 kn/kg, ponovno ne zna ni tko će, ni po kojoj cijeni pšenicu otkupiti.
- Naš je stav da otkupna cijena pšenice ne smije biti nia od jedne kune za kilogram uz poticaje od 2.250 kuna po hektaru, koji trebaju biti isplaćeni najkasnije do 1. listopada - kae Laslo, te dodaje kako je za seljake i nadalje najveći problem što drava nije u vlasništvu zadraala ni jedan silos gdje bi oni mogli drati pšenicu, te što ih je ostavila u raljama trgovaca i otkupljivača. Laslo napominje kako bi mnogi seljaci bili sretni da svoju pšenicu izravno, bez posrednika, mogu izvesti u Bosnu i Hercegovinu.
Samo 15-ak posto seljačke pšenice idealno
Stanje pšenice na seljačkim gospodarstvima je vrlo šaroliko, jer mnogi zbog besparice nisu mogli primijeniti svu potrebitu agrotehniku na vrijeme. Zbog nedostatka novca kod mnogih je u sjetvi izostala gnojidba te su išli s prihranom krajem oujka i u travnju kada je bila jaka suša, zbog čega gnojiva nisu djelovala. Sve će to prouzročiti nie prinose od očekivanih, a dosta štete su načinile i bolesti, kae Laslo, te dodaje kako se smatra da će samo 15-ak posto seljačke pšenice biti idealno.
- Naš je stav da otkupna cijena pšenice ne smije biti nia od jedne kune za kilogram uz poticaje od 2.250 kuna po hektaru, koji trebaju biti isplaćeni najkasnije do 1. listopada - kae Laslo, te dodaje kako je za seljake i nadalje najveći problem što drava nije u vlasništvu zadraala ni jedan silos gdje bi oni mogli drati pšenicu, te što ih je ostavila u raljama trgovaca i otkupljivača. Laslo napominje kako bi mnogi seljaci bili sretni da svoju pšenicu izravno, bez posrednika, mogu izvesti u Bosnu i Hercegovinu.
Samo 15-ak posto seljačke pšenice idealno
Stanje pšenice na seljačkim gospodarstvima je vrlo šaroliko, jer mnogi zbog besparice nisu mogli primijeniti svu potrebitu agrotehniku na vrijeme. Zbog nedostatka novca kod mnogih je u sjetvi izostala gnojidba te su išli s prihranom krajem oujka i u travnju kada je bila jaka suša, zbog čega gnojiva nisu djelovala. Sve će to prouzročiti nie prinose od očekivanih, a dosta štete su načinile i bolesti, kae Laslo, te dodaje kako se smatra da će samo 15-ak posto seljačke pšenice biti idealno.
Z. Rupčić, Glas Slavonije