OSIJEK - Prema najavama stručnjaka, etva ječma počet će za najviše tjedan dana, a pšenice već oko 10. lipnja, što je, ističu, najranije do sada. Većina naših sugovornika, naime, napominje da ne pamti ovako rani početak etve, a neki od njih biljee već više od 35 godina rada u struci. Kako napominje Marko Vučemilović-Šimunović, dipl. ing, direktor tvrtke Novi agrar (bivši IPK Ratarstvo-stočarstvo), za etvu oko 1.000 hektara ječma, koliko su jesenas zasijali, kombajni su spremni, ječam je preteito zreo i već ga čuvaju od mogućih poara. Odmah nakon etve ječma počet će skidanje uljane repice, koje ove godine Novi agrar zasijao na samo 600 hektara.
- Pod pšenicom, čiju etvu planiramo, naravno ako ne padne kiša, početi izmeðu 10. i 15. lipnja, imamo ove godine 4.500 hektara. Svi usjevi pšenice koji su sijani kasnije dobro izgledaju i dat će dobre prinose - kae Vučemilović-Šimunović, te dodaje kako se prvi put u svojoj 35-godišnjoj karijeri ne usudi prognozirati prinose, jer je dio površina pod pšenicom bio obolio od viroza, što će se odraziti na prinose. Vučemilović-Šimunović napominje i kako se, unatoč visokim temperaturama, ne očekuju temperaturni šokovi jer su noći hladne, a budući da je, kako naglašava, dozrijevanje neujednačeno, moguće je da će etva pšenice ove godine trajati due nego uobičajeno.
Dr. sc. Georg Drezner, dr. sc. Alojzije Lalić i dr. sc. Marko Josipović, s osječkog Poljoprivrednog instituta, koje smo jučer zatekli pri obilasku pokusnih polja ječma i pšenice, takoðer napominju kako će etva ove godine početi ranije, ali i da se mogu očekivati vrlo visoki urodi, no isključivo tamo gdje je primijenjena sva potrebna agrotehnika. Slabija etva, kau, moe se očekivati na lakim tlima, gdje je primijenjena nešto slabija agrotehnika.
Klasanje ječma, doznajemo od njih, počelo je u prosjeku 20 dana ranije nego što je to uobičajeno, ječma oko 10. travnja, a pšenice 24. travnja tako da su ti ozimi usjevi imali dovoljno vremena za nalijevanje zrna a zanimljivo je što su ove godine neki usjevi ječma polegli zbog prerazvijenosti, odnosno zbog “jakog” sklopa i povećanog broja zrna po klasu.
Z. Rupčić, Glas Slavonije