Biodizel - priča bez čvrstih temelja

SLAVONSKI BROD - "Suncokret je 2005. godine skinut s 49.000 hektara, prošle godine s 33.000 hektara. Uljana repica 2005. godine skinuta je s 19.000 hektara, prošle godine s 7.900 hektara. U ovim razmjerima proizvodnje u Hrvatskoj se godišnje može proizvesti 20.000 tona ulja, od uljane repice samo 6.000 tona, a od soje uzgojene u Hrvatskoj može se proizvesti oko 15.000 tona ulja. Sve je to za 30.000 tona ispod potreba domaćeg tržišta za uljem i preraðevinama od ulja. Kada govorimo o soji, iz domaće proizvodnje dobijemo oko 65.000 tona sačme. Potrebe domaćeg tržišta su oko 220.000 tona. Razlika se uvozi. Svi koji se bave ovom problematikom znaju da sojine sačme nema na europskom tržištu, a najveći proizvoðači i izvoznici soje, poput Brazila, kompletnu proizvodnju temelje na genetski modificiranoj soji", kaže Darko Grivičić, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza. Prema njegovim riječima, proizvodnja uljarica u Hrvatskoj nije problematična samo u smislu nedostatnih količina za potrebe domaće prehrambene industrije i stočarstva već i kada je u pitanju Vladina proklamirana politika podrške proizvodnji obnovljivih izvora energije. "Vladina politika nije ništa drugo nego bacanje prašine u oči.
Pričaju o proizvodnji biodizela, a rade na LNG terminalu u Omišlju. Podižu poticaje za soju za proizvodnju biodizela u prosincu. Uvjet za ostvarivanje ovog poticaja je ugovor s proizvoðačem biodizela. Meðutim, dobro se zna da se soja sije i ugovara u kolovozu. Da to napravi Sanader, rekao bih, čovjek s mora pa ne zna kad se repica sije. Ali, to je napravio ministar čobanković. Dakle, ovaj poticaj je čista demagogija i on se ne može ostvariti. Hrvatski seljački savez i udruga proizvoðača uljane repice zato traži podizanje iznosa poticaja za svu uljanu repicu. Tražimo da taj iznos bude 3.500 kuna. Vjerujte, tu smo krajnje skromni jer u Europskoj uniji poticaj za uljanu repicu iznosi 4.800 kuna", ističe D.Grivičić.

Neodgovarajuća potpora Vlade cjelokupnoj poljoprivredi, prema Grivičićevim riječima, vidljiva je u usporedbi s potporama drugim gospodarskim granama. Posebno usporeðujući s brodogradnjom, gdje je potpora države po jednom radnom mjestu oko milijun kuna, a istovremeno u poljoprivredi ta potpora iznosi 50 kuna po radnom mjestu.


www.glas-slavonije.hr