Izletnički centar Etnoland Dalmati u Pakovu selu kod Drniša, koji se prostire na površini od čak 15.000 četvornih metara, novi je proizvod na hrvatskom turističkom trištu. Rekonstrukcija je to tipčnog sela šibenske i dalmatinske zagore u kojemu će posjetitelji moći zorno vidjeti kako se nekada ivjelo, kušati izvorna pučka jela, upoznati narodne običaje, nošnju i pjesme. Prvi hrvatski etnoland trebao bi oivjeti ovo turistički i gospodarski nerazvijeno područje, povećati izvanpansionsku potrošnju, otvoriti nova radna mjesta za kojima vapi područje opustošeno u vrijeme Domovinskog rata i izloeno stoljetnom odumiranju stanovništva. Drniška tvrtka Dalmati d.o.o, koja je nositelj projekta gradnje Etnolanda, zapošljava dvadesetak ljudi čija zvanja i vještine mahom odumiru i neinteresantna su na domaćem trištu rada. Kod Lokasa tako posao mogu pronaći, primjerice, kovači i pastiri, tkalje i drvodjelje. Priliku za zaradu otvorio je i za 50 kooperanata, ponajprije proizvoðača zdrave hrane, ali i onih koji izraðuju autohotone suvenire.
Kako se Etnoland dvije godine u cijelosti gradio tradicionalnim zidarskim tehnikama, riječ je o jednom od najzahtjevnijih graðevinskih pothvata u Dalmaciji. Direktor poduzeća Dalmati, Joško Lokas, uskoro očekuje i prve grupe turista i ističe kako je zanimanje turističkih agencija i touroperatera veliko, što je posvjedočila i nedavna prezentacija za turističke djelatnike. Lokas kae kako je zadovoljan prvim bukingom te da je njegov Etnoland uvršten u agencijske programe. Ne eleći otkriti koliko je dosad uloio u projekt, odgovara tek da "više ni ne broji" i zahvaljuje HBOR-u na povoljnoj kreditnoj liniji, Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka na dravnim poticajima, te nizozemskoj vladi koja će sufinancirati projekt preko programa UNDP-a.
Lokas ističe kako će sadraje iz godine u godinu obogaćivati, a zasad su glavne atrakcije tematskog etnoizletišta stari zanati, izvorne konobe i folklor, vinski podrumi, magarci, ovce, koze, dalmatinski teaci, kovači, tkalje, drvodjelje, kamenoklesari i pastiri, staje, obori, vrtovi te pučki dalmatinski specijaliteti. Od drugih tematskih parkova u Europi, gdje je obično sve umjetno i lairano, Etnoland Dalmati se bitno razlikuje jer ondje je sve originalno i izvorno. Stada čuvaju pravi pastiri, kovači zapravo kuju, dok će vještine i zanate toga kraja turistima pokazivati ljudi koji ih još njeguju. Uz to, posjetitelji će imati priliku prošetati vrtovima i vidjeti povrće koje će im biti poslueno na originalnom pučkom objedu. Moći će zaplesati s folklorašima Pakova Sela i razgledati bogatstvo atrakcija drniškog kraja i šibenske Zagore. Vidjeti, meðu ostalim, Muzej Didova kuća u kojoj, kae Lokas, ništa nije mlaðe od stotinu godina, a izgleda u cijelosti kao da se svijet vratio stoljeće unazad. Posebna atrakcija je prostrani amfiteatar koji će biti u slubi promicanja ruralne baštine kao turističke atrakcije. Moći će primiti 400 posjetitelja, odlične je akustike i treći je po redu amfiteatar u Šibensko-kninskoj upaniji. Prvi su sedamdesetih godina prošlog stoljeća na otoku Obonjanu sagradili izviðači, drugi je znameniti rimski vojni amfiteatar kojega su 2003. godine otkrili arheolozi kod Ivoševaca, a treći je smješten u središtu pakovačkog Etnolanda. Posebna pozornost posvećuje se gradnji suhozida koji je takoðer dodatna atrakcija i okruuje cijeli etnokompleks. Takoðer je graðen tradicionalnim zidarskim tehnikama - golim rukama od ručno biranog kamenja.
Eleonora Dukovac, Poslovni.hr