Hrvatska dobiva voćarski katastar

ROVINJ - Krajem prošle godine na razini države osnovano je samostalno stručno povjerenstvo za voćarstvo, koje djeluje pri Hrvatskoj voćarskoj zajednici. čini ga devetnćst stručnih ljudi, mahom profesora sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, djelatnici državnih zavoda i instituta, proizvoðači i preraðivači voća, kao i proizvoðači sadnog materijala. Predsjednik tog povjerenstva je mr. agronomije Željko Prgomet, a dopredsjednik dr. Boris Puškar. - Osnovni je cilj povjerenstva pomoći hrvatskim voćarima i voćarstvu. Posljednjih godina svjedoci smo da se velike površine zemljišta pripremaju i koriste za dugogodišnje nasade, kao i sadnju voćnjaka i vinograda, ali, nažalost, bez angažmana i savjeta stručnih osoba.

 

 

No, vrijeme je pokazalo da su se na tom putu činile mnoge vidljive greške koje se u voćarstvu skupo plaćaju i koje se danas teško ispravljaju. Slijedom tih uočenih problema na terenu odlučili smo osnovati stručno povjerenstvo, objašnjava Prgomet.

Prema njegovim riječima, osnivanjem povjerenstva napravio se tek prvi korak. Radi izrade cjelovite strategije razvoja voćarstva slijedi i tješnja suradnja s djelatnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.

- Uspostavljeni su kontakti s nadležnim ministarstvom i sada treba prionuti poslu. U prvom redu potrebno je utvrditi rokove i nositelje izrade strategije razvoja voćarstva. Jedan od osnovnih problema je taj što danas u voćarstvu nemamo realnih brojki, bilo da je riječ o količini voćaka ili zemljanih površina. Stoga će naš prioritet biti izrada voćarskog katastra za čitavu zemlju. Taj katastar, koji bi trebao biti dovršen u dvije godine, a koji će se izraðivati uz pomoć djelatnika Ministarstva, ali i lokalnih samouprava, direktno bi s terena trebao dati sliku stvarnog stanja voćarstva u Hrvatskoj, a samim tim i odgovoriti gdje, koje i koliko voća proizvoditi, veli Prgomet.

Poznati i priznati rovinjski agronom smatra da je Hrvatska u proizvoðačkom smislu premala zemlja da bi u svim svojim regijama koje su heterogene i po klimi, tlu i reljefu proizvodila sve i svašta.
- Potrebno je grupirati proizvodnju te utvrditi za koje je voćne vrste odreðena regija najpogodnija. Dobar primjer u tom smislu može nam biti južni Tirol, koji je u proizvodnji jabuka postao zaštitni brand. Slično i mi u našim regijama možemo postupiti, a primjeri za to mogu biti proizvodnja maslina i lijeski u Istri, agruma u neretljanskom području, maraske u Zadru - pojašnjava Prgomet, dodajući da se, iako je riječ o već formiranim brendovima, njihove količine s uvoðenjem skuplje i kvalitetnije tehnologije, znanja i savjeta stručnjaka mogu povećati, a oni biti još značajniji, prepoznatljiviji i karakterističniji za odreðenu regiju.

N. O. Radić, Glas Istre