Polica osiguranja za svinjsku kugu
Croatia osiguranje, pozivom novinarima na briefing za idući tjedan najavila je plasman na hrvatsko trište novog proizvoda – police osiguranja izmakle koristi od svinjske kuge. Time je Croatia osiguranje za sada i jedini osiguravatelj na domaćem trištu koji prua ovakvu vrstu osiguranja. Napose u vrijeme kada svinjska kuga sve više prijeti hrvatskim uzgajivačima svinja.Svinjska kuga je virusna bolest domaćih i divljih svinja. Najznačajniji čimbenici koji doprinose pojavi bolesti su hranidba svinja napojem, nekontrolirani promet svinja i proizvoda od mesa svinja, kontakt s divljim svinjama kao i neprovoðenje strogih biosigurnosnih mjera na farmi.
Upravo neki od navedenih čimbenika bili su razlogom učestalog eutaniziranja zaraenih svinja na farmama istočnoslavonskih uzgajivača gdje se već nekoliko mjeseci tako suzbija ova animalna bolest. Svinjska kuga nije opasna za ljude, nego je isključivo bolest domaćih i divljih svinja koja se brzo širi i izaziva velike gospodarske štete. Opustošene svinjske farme istoka nae zemlje dovoljno govorw u prilog nastalim štetama.
Bolest se u svinja uočava tako što su najčešće promukle, nerado ustaju a kapci su im slijepljeni sasušenim sekretom. Nakon četiri do osam dana od pojave prvih znakova bolesti javljaju se probavne smetnje, suhi kašalj te česte konvulzije i tremor ako je zahvaćen središnji ivčani sustav.
Od 1. siječnja 2005. godine cijepljenje svinja protiv svinjske kuge u našoj je zemlji zabranjeno. U slučaju izbijanja bolesti za sada jedini način suzbijanja jest usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje svih svinja na zaraenim gospodarstvima i svih svinja na gospodarstvima koje su bile u direktnom ili indirektnom kontaktu sa svinjama iz zaraenih dvorišta.
Upravo neki od navedenih čimbenika bili su razlogom učestalog eutaniziranja zaraenih svinja na farmama istočnoslavonskih uzgajivača gdje se već nekoliko mjeseci tako suzbija ova animalna bolest. Svinjska kuga nije opasna za ljude, nego je isključivo bolest domaćih i divljih svinja koja se brzo širi i izaziva velike gospodarske štete. Opustošene svinjske farme istoka nae zemlje dovoljno govorw u prilog nastalim štetama.
Bolest se u svinja uočava tako što su najčešće promukle, nerado ustaju a kapci su im slijepljeni sasušenim sekretom. Nakon četiri do osam dana od pojave prvih znakova bolesti javljaju se probavne smetnje, suhi kašalj te česte konvulzije i tremor ako je zahvaćen središnji ivčani sustav.
Od 1. siječnja 2005. godine cijepljenje svinja protiv svinjske kuge u našoj je zemlji zabranjeno. U slučaju izbijanja bolesti za sada jedini način suzbijanja jest usmrćivanje i neškodljivo uklanjanje svih svinja na zaraenim gospodarstvima i svih svinja na gospodarstvima koje su bile u direktnom ili indirektnom kontaktu sa svinjama iz zaraenih dvorišta.
Sanela Majdandić, Manager.hr