Seljaci (euro)skeptici ili entuzijasti
.jpg)
Uvjeren sam da će hrvatski poljoprivrednici, pošto uspjelo završimo pregovore i pridruimo se EU, biti meðu najvećim euroentuzijastima, kao što su to bili, primjerice, poljoprivrednici u Poljskoj, pošto je njihova zemlja ušla u EU kazao je premijer Ivo Sanader na otvaranju nedavne meðunarodne konferencije Poljoprivreda u Hrvatskoj 2010. u Vukovaru. Izjasnili se mi kao prijatelji ili neprijatelji, kao pobornici li protivnici globalizacijskih pocesa od njih pobjeći ne moemo, istaknuo je premijer.Seljaci profiteri
No ako je vjerovati seljacima, koji su ovih dana u Slavoniji zbog neisplaćenih poticaja za jesensku sjetvu najavljivali i mirne prosvjede traktorima, hrvatski seljaci nikada nisu bili veći euroskeptici. Toliko, da ovih dana Slavonijom krui i uzrečica: Sačuvaj nas Boe europske dobronamjernosti, ame-ričke novokomponirane demokracije i naših pregovarača, barem tako tvrdi Darko Grivičić, čelnik Hrvatskoga seljačkog saveza.
Usporeðujući hrvatske podatke s europskima, vrijednost proizvodnje po zaposlenom radniku u poljoprivrednim tvrtkama u nas je oko 35.000 eura 50 posto manje nego u europskima, a u seljačkim domaćinstvima 2500 eura, što je po seljačkom imanju i od 40 do 80 puta manje nego u EU, pokazalo je istraivanje Hrvatske udruge poslodavaca. No ministar poljoprivrede Petar čobanković uvjeren je kako će, bez obzira na to što se sadašnje razlike čine zastrašujućima, upravo poljoprivrednici najviše profitirati od ulaska u EU. Većina zemalja koje su ušle u EU prihode od poljoprivrede u prosjeku su povećale od 30 do 40 posto u Poljskoj i 54 posto pa ne vidi razloga zašto bi u Hrvatskoj bilo lošije. K tome, poticaji seljacima već su sada veći nego u svim novim članicama EU, osim u Sloveniji, ističe čobanković, što Grivičić smatra lai.
čak tri četvrtine ukupnih subvencija i poticaja u EU usmjereno je na poljoprivredu, tek četvrtina na preostale grane gospodarstva, a u nas je posve obrnuto. Stoga bi Vlada napokon trebala preispitati svoje ciljeve. eli li samo da narod bude sit, poljoprivreda nam ne treba uvest ćemo sve što nam treba. No elimo li konkurirati Europi, tada se neće dogaðati da je proračun svih pet slavonskih upanija sa svim gradovima i općinama - manji nego u samo jednoj, primjerice, Primorsko-goranskoj upaniji. Ili pak, da Vlada četirima hrvatskim brodogradilištima u proteklih mjesec dana odobri čak 4,2 milijarde kuna jamstava, kako bi ih idućih mjeseci spasila od bankrota kae Grivičić.
Kasne poticaji
Dapače, lijepo je što se netko brine o sudbini 16.000 radnika. No s druge strane, 120.000 poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava s najmanje dva člana po obitelji, upisanih u registar resornog ministarstva, dijeli 2,3 milijarde iz proračuna u godini i već mjesec dana čeka izmeðu 200 i 300 milijuna kuna zakasnjelih poticaja za jesensku sjetvu, napominje Grivičić.
Poljaci, koji bi seljacima trebali biti uzor, prije ulaska u EU isposlovali su različite odgode. Prodaja zemljišta strancima moguća je, primjerice, tek 12 godina od početka članstva, a Hrvati svoju imovinu već sad prodaju Talijanima na mala vrata.
Kad premijer i njegova ekipa obave posao kakav su obavili Poljaci, tek bismo se tada imali čemu nadati. No prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju, potpisanom još s Račanovom vladom, seljaci će dravno zemljište moći kupovati samo do 1. siječnja 2008., a pitanje je hoće li i dotad jer odobrenja za raspisivanje natječaja u resornom ministarstvu nepotpisana stoje i šest-sedam mjeseci ističe Grivičić.
No ako je vjerovati seljacima, koji su ovih dana u Slavoniji zbog neisplaćenih poticaja za jesensku sjetvu najavljivali i mirne prosvjede traktorima, hrvatski seljaci nikada nisu bili veći euroskeptici. Toliko, da ovih dana Slavonijom krui i uzrečica: Sačuvaj nas Boe europske dobronamjernosti, ame-ričke novokomponirane demokracije i naših pregovarača, barem tako tvrdi Darko Grivičić, čelnik Hrvatskoga seljačkog saveza.
Usporeðujući hrvatske podatke s europskima, vrijednost proizvodnje po zaposlenom radniku u poljoprivrednim tvrtkama u nas je oko 35.000 eura 50 posto manje nego u europskima, a u seljačkim domaćinstvima 2500 eura, što je po seljačkom imanju i od 40 do 80 puta manje nego u EU, pokazalo je istraivanje Hrvatske udruge poslodavaca. No ministar poljoprivrede Petar čobanković uvjeren je kako će, bez obzira na to što se sadašnje razlike čine zastrašujućima, upravo poljoprivrednici najviše profitirati od ulaska u EU. Većina zemalja koje su ušle u EU prihode od poljoprivrede u prosjeku su povećale od 30 do 40 posto u Poljskoj i 54 posto pa ne vidi razloga zašto bi u Hrvatskoj bilo lošije. K tome, poticaji seljacima već su sada veći nego u svim novim članicama EU, osim u Sloveniji, ističe čobanković, što Grivičić smatra lai.
čak tri četvrtine ukupnih subvencija i poticaja u EU usmjereno je na poljoprivredu, tek četvrtina na preostale grane gospodarstva, a u nas je posve obrnuto. Stoga bi Vlada napokon trebala preispitati svoje ciljeve. eli li samo da narod bude sit, poljoprivreda nam ne treba uvest ćemo sve što nam treba. No elimo li konkurirati Europi, tada se neće dogaðati da je proračun svih pet slavonskih upanija sa svim gradovima i općinama - manji nego u samo jednoj, primjerice, Primorsko-goranskoj upaniji. Ili pak, da Vlada četirima hrvatskim brodogradilištima u proteklih mjesec dana odobri čak 4,2 milijarde kuna jamstava, kako bi ih idućih mjeseci spasila od bankrota kae Grivičić.
Kasne poticaji
Dapače, lijepo je što se netko brine o sudbini 16.000 radnika. No s druge strane, 120.000 poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava s najmanje dva člana po obitelji, upisanih u registar resornog ministarstva, dijeli 2,3 milijarde iz proračuna u godini i već mjesec dana čeka izmeðu 200 i 300 milijuna kuna zakasnjelih poticaja za jesensku sjetvu, napominje Grivičić.
Poljaci, koji bi seljacima trebali biti uzor, prije ulaska u EU isposlovali su različite odgode. Prodaja zemljišta strancima moguća je, primjerice, tek 12 godina od početka članstva, a Hrvati svoju imovinu već sad prodaju Talijanima na mala vrata.
Kad premijer i njegova ekipa obave posao kakav su obavili Poljaci, tek bismo se tada imali čemu nadati. No prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju, potpisanom još s Račanovom vladom, seljaci će dravno zemljište moći kupovati samo do 1. siječnja 2008., a pitanje je hoće li i dotad jer odobrenja za raspisivanje natječaja u resornom ministarstvu nepotpisana stoje i šest-sedam mjeseci ističe Grivičić.
Jolanda RAK ŠAJN, Večernji list