Male seljake poticat će se na prodaju zemljišta

Europska komisija predstavila je nacrt reforme Zajedničke poljoprivredne politike (CAP-a) za razdoblje nakon 2013.godine, a neke od važnijih odrednica prenosi na svojim web stranicama Hrvatska poljoprivredna komora. Kako bi se za europske graðane osigurao zdrav i visoko kvalitetan izvor hrane, očuvao okoliš i potaknuo razvoj ruralnih područja, nacrt je usmjeren na jačanje konkurentnosti, održi vost i trajnost poljoprivredne djelatnosti diljem Europske unije.

"U svrhu nalaženja odgovora na sve izazove u području sigurnosti hrane, održivog korištenja prirodnih resursa i razvoja, Europska komisija predlaže novu vrstu suradnje izmeðu Europe i europskih poljoprivrednika. U sljedećim će desetljećima presudno biti postaviti temelje za stvaranje jakog poljoprivrednog sektora, onog koji se može nositi s klimatskim promjenama i meðunarodnom konkurencijom te istovremeno ispuniti sva očekivanja graðana. Europa treba svoje poljoprivrednike, poljoprivrednici trebaju podršku Europe. Zajednička poljoprivredna politika prehranjuje nas i predstavlja budućnost za više od polovinu našeg teritorija", izjavio je nedavno Dacian Ciolos, povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Promicanje inovacija
Reformirani CAP će omogućiti promicanje inovacija, jačanje ekonomske i gospodarske konkurentnosti poljoprivrednog sektora, borbu protiv klimatskih promjena te održivu zaposlenost i rast. Na taj će način reformirani CAP dati presudan doprinos strategiji Europa 2020. Ciljevi reforme poljoprivrednog sektora sažeti su u deset ključnih točaka. Jedna od njih je potpora dohotku usmjerena na ciljne skupine, u svrhu poticanja rasta i zapošljavanja. Naime, kako bi poboljšala poljoprivredni potencijal Europske unije, Europska komisija predlaže da se potpora dohotku za poljoprivrednike dodjeljuje načinom koji je pravedniji, jednostavniji i usmjeren na ciljne skupine.

Pravednija raspodjela poticaja
Pravo na osnovnu potporu dohotku trebali bi imati samo aktivni poljoprivrednici. Ona će se postupno smanjivati u iznosu od 150.000 do 300.000 eura (gornja granica) po poljoprivrednom gospodarstvu godišnje, pri čemu će se u obzir uzeti broj radnih mjesta koje je proizvelo poljoprivredno gospodarstvo.
Spomenuta potpora će se takoðer pravednije raspodjeljivati meðu poljoprivrednicima, regijama i zemljama članicama. Europska komisija razmatra uvoðenje prikladnijih alata za upravljanje krizom, izmeðu ostalog, jer smatra da je nepostojanost cijena prijetnja za dugoročnu konkurentnost poljoprivrednog sektora. Stoga Komisija predlaže uvoðenje učinkovitijih, odgovarajućih sigurnosnih mreža za poljoprivredne aspekte opskrbnog lanca koji su u najvećoj opasnosti od krize (privatno skladištenje i javna intervencija), kao i promicanje osnivanja osiguranja i uzajamnih fondova.

Potpore istraživačkim projektima
Kako bi se osigurao dugoročan rast sektora ekološke poljoprivrede i olakšala nastojanja poljoprivrednika, Europska komisija predlaže da se 30 posto izravnih plaćanja dodjeljuje za postupke koji omogućavaju optimalno korištenje prirodnih resursa. Spomenuti postupci su ekološki učinkoviti i lako provedivi, a odnose se na raznolikost usjeva, održavanje trajnih pašnjaka, očuvanje ekoloških rezervata i krajolika. U svrhu uvoðenja poljoprivredne djelatnosti koja se temelji na znanju, kao i uspostave konkurentne poljoprivrede, Komisija predlaže da se broj istraživanja u području agronomije i proračun za inovacije udvostruče te da se poduzmu radnje kojima bi se osiguralo provoðenje rezultata istraživanja u praksi, i to posredstvom novog partnerstva za inovacije. Spomenuta financijska sredstva potaknut će prijenos znanja i savjeta poljoprivrednicima te osiguranjem bliske suradnje izmeðu poljoprivrednog sektora i znanstvene zajednice pružiti potporu u provoðenju važnih istraživačkih projekata za poljoprivrednike.

"Početni paket" za mala gospodarstva
U svrhu promicanja zapošljavanja i poduzetništva, Komisija predlaže uvoðenje niza mjera za poticanje gospodarstvenih aktivnosti u ruralnim područjima i poticanje inicijativa lokalnog razvoja. Primjerice, uvest će se "početni paket" za pružanje potpore projektima malih gospodarstava, s dodjelom financijskih sredstava u iznosu do 70.000 eura u vremenskom razdoblju od pet godina. U planu je i voðenje bolje brige o "osjetljivim područjima" radi suzbijanja dezertifikacije i očuvanja bogatstva našeg teritorija. Komisija pomoću dodatnih kompenzacijskih sredstava omogućava zemljama članicama dodjeljivanje većih potpora za poljoprivrednike na područjima s prirodnim nedostacima. Spomenuta potpora bi se dodjeljivala kao dodatna pomoć uz ostale subvencije koje su već dostupne u vezi s politikom ruralnog razvoja.

Smanjenje administrativnih troškova
Kako bi se izbjegli dodatni, nepotrebni administrativni troškovi, Komisija predlaže pojednostavljivanje nekoliko mehanizama CAP-a, uključujući pravila višestruke sukladnosti i sustava kontrole, bez narušavanja njihove učinkovitosti. Potpora za mala poljoprivredna gospodarstva takoðer će se pojednostaviti; za njih će se uvesti paušalna plaćanja u iznosu od 500 do 1.000 eura po gospodarstvu godišnje. Male poljoprivrednike koji prestaju s obnašanjem poljoprivredne djelatnosti, poticat će se na prodaju zemljišta drugim poljoprivrednicima koji su voljni restrukturirati njihova poljoprivredna gospodarstva.

Europska komisija smatra da je poljoprivreda temelj prehrambenog lanca. Kako bi ojačala položaj poljoprivrednika, predlaže pružanje potpore proizvoðačkim i meðugranskim organizacijama te uspostavu izravnijeg poslovanja izmeðu proizvoðača i potrošača bez previše posrednika. Osim toga, zbog toga što su izgubile na svojoj važnosti, kvote za šećer neće se produžiti nakon 2015. godine.

Budući da je dvije trećine poljoprivrednika u dobi iznad 55 godina, a kako bi potaknula stvaranje novih radnih mjesta i ulazak mlaðih generacija u poljoprivredni sektor, EK predlaže uvoðenje novih potpora početne pomoći, koje bi se dodjeljivale poljoprivrednicima mlaðim od 40 godina tijekom prvih pet godina njihova projekta. (Zdenka Rupčić, Glas Slavonije)