Pri prekrivanju silosa treba se držati temeljnog načela da se to učini odmah nakon završetka punjenja i gaženja silosa. Istovarena zelena biljna masa u silosu odmah se poravnava, a takav sloj ne smije biti deblji od 30 cm.

Tako po ravnati sloj odmah se treba brzo i dobro nagaziti. Ne smije se čekati da se silos napuni do jedne trećine ili čak polovine, da bi se potom gazilo jer će u donjim dijelovima silosa biljna masa stva rati tzv. “gnijezda”. Pri otvaranju silosa i ulaska zraka u tim se gnijezdima naglo zagrijava i kvari silirana zelena masa.

Gaženje mora biti temeljito da bi se što potpunije istisnuo zrak iz biljne mase i na taj način stvorili anćrobni uvjeti. U horizon talnim silosima gaženje se obavlja težim trak torima s uskim gumama. Pri gaženju traktora mora se kretati isključivo unutar silosa da se preko kotača ne bi navozila zemlja na zelenu masu. Postoji opasnost da se nanošenjem zemlje u biljnu masu unesu štetni mikroor ganizmi. Za kišnog vremena kotači traktora koji dolazi na silos trebaju se oprati da se ne bi nanijela zemlja u sjenažu. Brzina punjenja silosa treba biti tako organizirana da se na puni za dan do dva.

Treba upozoriti traktoriste da budu oprezni pri gaženju u silo-hrpama jer se zna dogoditi da se traktor prevrne. Radna brzina traktora pri gaženju ne treba biti veća od 4 km/sat.

Način prekrivanja vrlo je važan za uspjeh siliranja. U silos ne smije ulaziti zrak. Time pomažemo bakterijama mliječne kiseline, a sprečavamo i suzbijamo razvoj svega što šteti fermentaciji. Dobro prekrivanje ima dvos truku ulogu: prvo - da se spriječi ulazak zraka u sjenažu, i drugo - da se zaštiti površinski sloj sjenaže od oborinskih voda. Te vode trebalo bi odmah odvesti do silosa da ne ulaze u sje nažnu masu i ne ugrožavaju trajnost čuvanja travne mase. Pravilan sustav pokrivanja si losa napunjenog travnom masom obavlja se u sljedećim fazama:

- prvo se podvija obrubna folija (stara ne oštećena folija) uz rub silosa na dubinu naj manje 1 m i njome se pokrije površinski sloj,

- preko sjenažne mase pokrije se plastična folija kojoj rubovi prelaze silos najmanje 50 cm,

- u zadnje vrijeme sve se više praktirica pokrivanje silo-folije sa silo-dekom,

- na rub izmeðu stranica silosa i silažne mase stavljaju se silo-vreće s pijeskom.

Za prekrivanje silosa koji nisu puni prepo ručuje se postavljanje primjerene obrubne folije, koja zapravo preuzima ulogu glavne folije.

Tako se spriječava prodiranje vode i zraka u unutrašnjost silosa.

Pri prekrivanju silosa treba se držati temelj nog načela da se to učini odmah nakon za vršetka punjenja i gaženja silosa. Ako do večeri radovi nisu završeni, silos treba ti jekom noći biti privremeno pokriven za zaš titu od prodiranja zraka i moguće kiše. Idućeg se dana radovi na silosu dovrše i silo se uredno prekriva kako je prethodno opisano.

Učvršćivanje folije

Dodatno opterećenje, tj. učvršćivanje folije može se obavljati s pomoću autoguma, vreća pijeska, nabacivanjem zemlje (gline), ili or ganskog materijala (slama, ostaci hrane i sl.). Najbolji su rezultati postignuti s vrećama pijeska (dimenzija 24 x 125 cm i dr.) pres vučenih zaštitnom zelenom mrežom koja se može kupiti u gotovo svim zapadnim ze mljama. Otporne su na ultra-violetne zrake i nakon pražnjenja silosa spremaju se u skla dišta i čuvaju za iduću godinu.

Potpuno učvršćivanje folije pomoću zemlje (gline) pokazalo se dobrim, ali prilično zah tjevnim pri pražnjenju silosa, jer se mora paziti da glina ne uðe u sjenažu. Sjenaža izmiješana sa zemljom postaje štetna za zdra vlje životinja zbog prisutnosti raznih štetnih mikroorganizama koji se mogu naći u zemlji. Opterećenje organskim materijalima ne pre poručuje se, jer se navlače miševi i drugi štetnici.

Plastične folije za prekrivanje sjenaže služe za prekrivnaje površine horizontalnih silosa ili silo-hrpa. Te folije štite stočnu hranu od kiše i prodiranja zraka. Za konzerviranje stočne hra ne danas se koriste folije iz polietilena. Na tržištu se najčešće nalaze bijela, crna ili zelena folija.

Bijele folije odbijaju sunčane zrake i tako sprečavaju jače zagrijavanje folije, odnosno površinskog sloja stočne hrane u silosu. Crne folije otporne su na UV zrake, ali crna boja privlači sunce i na taj način dodatno zagrijava foliju, a preko nje i siliranu travnu masu. Pri tome postoji stalna opasnost od gubitka kva litetne stočne hrane u silosu. Na tržište se sve više probijaju i zelene folije, koje se dobro uklapaju u krajolik, ali imaju nešto nižu ot pornost na UV zrake.

Debljina folije

Mehaničko opterećenje i propusnost plinova važne su kvalitete folije i odreðuju njezinu debljinu. Za prekrivanje sjenaže prikladne su folije debljine najmanje 0,15 mm. Tanje folije lako na vjetru lepršaju pa se “upumpava” vanjski zrak u silos. Najpoželjnija je debljina folije 0,20 mm. One su otpornije na tuču i jak vjetar.

Kako se može kontrolirati kvaliteta folije? Kad se folija kupuje u rolama, vrlo su os jetljivi krajevi, jer se na njima folija lako prelama. Zato se one moraju skladištiti vo doravno. Obično se kontrolira ovo:

a) površina - ona mora izgledati kao da je prekrivena slojem voska i treba se svijetliti: ne smije biti tupa i naborana;

b) ravnomjernost - kad foliju okrenemo pre ma suncu, ne smiju se vidjeti pruge manje gustoće ni nakupine zrnaca;

c) debljina i masa - polietilen ima specifičnu težinu od 0,92 g/cm3. Tako npr. 100 m2 folije debljine 0,15 mm teži 13,8 kg, a 100 m2 folije debljine 0,20 mm teži 18,4 kg. Rola od 10 x 50 m = 500 m2 od 0,15 mm debljine folija teži oko 69 kg, a 0,20 mm debljine teži oko 92 kg. Cijene folija na tržištu jako su različite i potreban je oprez pri kupnji jeftinih folija, jer vrlo često nisu kvalitetne. U provjeri kvalitete u obzir se uzimaju sljedeće karakteristike folije: kakvoća materijala, mjere (duljina, ši rina, debljina), otpornost na deranje, čvrstoća, rastezljivost, plinopropusnost, otpornost na kiseline i starenje materijala. Mogu li se optećenja folije popraviti? Rupice ili manje zaderotine na površini folije mogu se lako popraviti s pomoću ljepljive vrpce. Za to se mogu koristiti i dekorativne folije. Preko većeg oštećenja površine folije mora se na nijeti novi komad silosne folije.

Kamo sa starim folijama? Dobro očuvane stare folije mogu se iskoristiti kao druga folija za spremanje sjenaže za iduću godinu. Stare folije ne smiju se bacati naokolo, niti se smiju zakopavati, jer u zemlji ne mogu is trunuti. Takoðer se ne smiju spaljivati. Naj bolje ih je odložiti na smetišta, ili ih dati reciklirati.

Poslovica kaže - jedan dan loše pripreme silosa znači jednu godinu slabiju kvalitetu zelene travne mase.

Silažne deke proizvode se od po sebnog materijala (monofilamenta) i služe za prekrivanje plastičnih folija na silosu u svrhu zaštite od ptica, tuče, vjetra i drugih mogućih štet nika. Uz to, poboljšava se kvalitet prekrivanja silažne mase. Pri trošenju sjenaže silažna se deka lako odmo tava i pažljivim rukovanjem može se sačuvati nekoliko godina.

Nakon što se silos zatvori, anć robni procesi u zelenoj provenutoj masi sjenaže traju oko četiri tjedna. Tek nakon tog vremena silirana ma sa može se koristiti za hranidbu go veda, ovaca ili koza.