Hrvatska ostaje bez hrane zbog loše poljoprivredne politike

OSIJEK - Da Hrvatska ima strategiju razvoja poljoprivrede tada bi ona bila voðena planski, da se prije svega zadovolje domaće potrebe, a u slučaju nedostatka hrane robnim bi se zalihama ublažavao rast cijena, kažu nam neki od poljoprivrednih proizvoðača, koji navode da zbog loše voðene poljoprivredne politike ne samo što nemamo robnih zaliha nego je sve manje seljaka i sve manje poljoprivredne pro izvodnje. Neki od njih, kao Mato Mlinarić, predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, smatraju da je to vrlo pogubno, posebice sada kada je hrana iz dana u dan sve skuplja.

Seljaci ostaju bez zemlje
- Vlada nema strategiju poljoprivredne proizvodnje ni zalihe roba, čak ni na papiru. Robne zalihe država je ukinula i sve prepustila tržištu, odnosno velikim poljoprivrednim sustavima. Da ih ima, valjda bi sada u vrijeme divljanja cijena na tržište pustila nekoliko tisuća tona kukuruza te bi mu cijena sigurno bila niža od trenutačne, koja na sjeverozapadu Hrvatske iznosi 1,80 kn/kg, što malo koji stočar još može podnijeti. Još je veći problem sa pšenicom. Jesenas je zbog loših klimatskih prilika zasijano ispod 100.000 hektara, što neće biti dovoljno ni za vlastite potrebe. Budući da je slična situacija bila i u svijetu, nećemo je imati odakle ni uvesti - kaže Mlinarić. Navodi da u prilog tezi o uništavanju malog seljaka idu i najave izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Porast broja socijale
- Prema izmjenama Zakona prioritet bi za koncesiju na poljoprivredno zemljište trebali imati oni koji zapošljavaju veći broj radnika. Pogodovanje velikim sustavima nije ništa drugo nego oduživanje onima koji su financirali ili će tek financirati predizborne kampanje. To je apsurdno od ove države, jer će takvom poljoprivrednom politikom povećati broj socijalnih slučajeva, kojih je već gotovo milijun, a za dvije godine Hrvatska će ostati bez seljaka, dok će se cijela poljoprivreda svesti na nekoliko velikih sustava - kaže Mlinarić.
Željko Kraljičak, zamjenik osječko-baranjskog župana, takoðer smatra da ni sadašnji ministar poljoprivrede ni Vlada nemaju strategiju razvoja poljoprivrede ni na papiru, ali, dodaje, ni u glavi.
- Jedan od dokaza tomu jest činjenica da je od ukupnog broja izgubljenih radnih mjesta do sada čak 50 posto izgubljeno u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru. U posljednjih desetak godina zbog stranačkih interesa vladajuće strukture u Hrvatsku se “uvuklo” poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti nekoliko desetaka milijardi kuna, što je narušilo tržište te sada polako gubimo glavnu pokretačku polugu gospodarskog razvoja - poljoprivredu i preraðivačku industriju. Za ministrovanja Petra čobankovića, u posljednjih osam godina, izgubili smo dio proizvoðača te smo sada zbog nerada resornog ministarstva i nekontroliranog uvoza došli u poziciju da su s našeg tržišta prvo nestale radnointenzivne kulture - voće, povrće, mlijeko i meso, a sada gubimo i tradicionalne kulture - pšenicu, kukuruz, šećernu repu i suncokret. Prije osam godina Hrvatska je sijala više od 250.000 ha pšenice i proizvodila oko milijun tona te krušarice, a danas zbog gubitka tržišta pala je proizvodnja na oko 500.000 tona - kaže Kraljičak.

Strategija poljoprivredne proizvodnje koju predlaže Osječko-baranjska županija temelji se prije svega na utvrðivanju potreba domaćeg tržišta i razvijanju preraðivačke industrije, koja treba biti jamac stabilnosti cijena i tržišta za primarnu proizvodnju. Tako se ne bi dogodilo da svake godine država provodi, primjerice, interventni otkup viška svinja, kaže Kraljičak, koji dodaje da je zbog nesreðenog tržišta od 2005. godine do danas nestalo 50.000 proizvoðača svinja i 30.000 proizvoðača mlijeka.
Manje od 100 tisuća hektara pšenice zasijano je jesenas u Hrvatskoj