O stacima bivših PIK-ova, koje je drava do sada po tko zna više koliko puta sanirala, a koje još uvijek “mazi” (ukupno gledajući) enormno visokim iznosima poljoprivrednih potpora, prema svemu sudeći, neće biti loše ni u Europskoj uniji, kada Hrvatska postane njezina članica.
Od tada su bivši PIK-ovi često bili predmet različitih polemika, najviše zato što ih je drava malo-malo sanirala novcem poreznih obveznika, a koliko god im se dalo, nikad im nije bilo dovoljno. Ranije su svi ti PIK-ovi u svom sastavu sadravali i primarnu proizvodnju i peraðivačku industriju, a imali su i jaku trgovačku mreu te ono što je za seljake bilo najvanije - dobro organiziranu kooperaciju, u koju su bile uključene i poljoprivredne zadruge. Sada to, naime, ni izbliza nije tako, jer većina tih poljoprivrednih sustava meðu najvećim je uvoznicima u dravi, što izmeðu ostalog uništava domaću poljoprivrednu proizvodnju, a osim toga drava ih još i potiče. Naime, danas u Hrvatskoj postoji nekoliko velikih poljoprivrednih sustava koji su sljednici nekadašnjih sustava PIK-ova, a koji su došli do velikih površina dravnog poljoprivrednog zemljišta i sada ive na poticajima.
Većina naših sugovornika, koji su svi odreda u ovoj temi eljeli ostati anonimni jer je, kako su kazali, preosjetljiva, slau se da su takvi sustavi u tadašnjem dravnom ureðenju bili prihvatljivi, prije svega jer su odravali plansku poljoprivredu.
- No, raspadom tih sustava i prelaskom na moderni kapitalizam došlo je gotovo do gašenja najvanije djelatnosti - preraðivačke industrije i prestanka investiranja u razvoj primarne proizvodnje u cilju razvoja konkurentnosti. Obvezu koju su do tada imali kombinati kroz kreditiranje poljoprivredne proizvodnje nastankom nove drave preuzelo je Ministarstvo poljoprivrede, kroz Zakon o potporama. Donesena je i strategija kojom su obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-i) trebala biti nositelji hrvatske poljoprivrede, meðutim istodobno nije bilo, niti je sve do sada, definirano da tim istim kombinatima bude zadana i obveza da budu nositelji preraðivačke industrije, odnosno nije učinjeno ništa da se zaštiti domaća proizvodnja od velikog uvoza - kae jedan od naših sugovornika, te navodi kako je apsurdno da ti veliki sustavi, koji su gotovo ugasili preraðivačku industriju, uvoze te ugroavaju cjelokupnu poljoprivredu a još uvijek muzu dravu za poticaje.
Meðutim, Stipan Bilić kae da su velika poljoprivredna poduzeća dvostruko više investirala u poljoprivredu od iznosa koji su dobili iz poticaja te da se ostali dio poticaja tako investirao, investicije bi bile od 4-6 milijarda kuna godišnje te da bi imali razvijenu poljoprivredu. - Većina ostalog novca iz poticaja ne potiče investicije ni porast proizvodnje, već ide u potrošnju izvan poljoprivrede - kae Bilić, a za probleme oko nekontroliranog uvoza kae da je tu ključno urediti unutarnje trište jer je, kako dodaje, besmisleno traiti odgovornost poduzeća za uvoz dok drava ne donese mjere za povećanje proizvodnje.
Glas Slavonije