Izvoz dosegao milijardu dolara

Hrvatska bi poljoprivreda prema nekim procjenama mogla hraniti i 27 umjesto 4,5 milijuna ljudi. No samo je lani u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji uvezeno robe za 1,62 milijarde američkih dolara, što je u odnosu na godinu prije povećanje za oko 160 milijuna. Izvozna bilanca dosegla je gotovo milijardu dolara, što je najveće povećenje od osamostaljenja Hrvatske, tvrdi ministar poljoprivrede Petar čobanković.

No, prema računici hćsesovaca, ministar takvim tvrdnjama "laže i obmanjuje javnost". Bivši ministar poljoprivrede Božidar Pankretić u Saboru je ustvrdio da je stopa izvoza još 2002. bila veća od stope rasta uvoza te da je preklanjski deficit bio najveći. Povećanje izvoza u 2005. godini može se, objašnjava, zahvaliti samo šećeru, koji će se istopiti uvoðenjem kvota za izvoz šećera na tržište EU.
čobanković, meðutim, uzvraća da stanje u poljoprivredi nije savršeno, no brojke su transparentne. Hćsesovci su, smatra, tek htjeli pokazati da i oni nešto rade.

Izvoz veći 30 posto

Izvoz od gotovo milijardu donedavno je bio nezamisliv, vjerojatno kao i 1,6 milijardi dolara uvoza. Prioritet nam je vlastito tržište. No, kad je riječ o robnoj razmjeni, ona mora biti uravnotežena. Od 2001. godine, kada je uslijedila liberalizacija tržišta, izvukli smo odreðena iskustva i postižemo sve bolje rezultate, pa je naš izvoz lani za 30 posto veći nego godinu ranije kaže čobanković ističući da se najviše izvozi upravo u zemlje EU.

U odnosu na 2004. zabilježeno je povećanje izvoza od 75 posto, a kad bi se analizirao u 15 prvih članica i 86 posto, veli ministar. Osim šećera, glavnog hrvatskog izvoznog aduta, kojega je izvoz lani porastao za 202 posto, na 154 milijuna dolara, dobri rezultati ostvareni su i u izvozu kanditora, pripravaka za jelo, preraðevina od voća i povrća...
Najlošiju vanjskotrgovinsku bilancu imaju stočarstvo i mesna industrija. Mesa i klaoničkih proizvoda lani smo uvezli za 153 milijuna dolara, a izvezli za svega 13,3 milijuna, dok je na mesnim preraðevinama lani ostvaren suficit od oko 10 milijuna dolara. U 2004. godini izvezeno je za 53,2 milijuna dolara, a uvezeno za 43,2 milijuna dolara.

Uvoz hrane veći 12 posto

Uvoz žive stoke i mesa vrlo je velik, no imamo jaku mesnu industriju koja od uvoznoga može napraviti završni proizvod i plasirati ga na inozemno tržište. Zasad, nažalost, u EU ne možemo izvoziti svinjetinu, jer smo tek lani donijeli zabranu cijepljenja protiv svinjske kuge, ali se nadamo da će se 2007. godine i svinjetina izvoziti kaže čobanković i dodaje kako nema ništa protiv toga da Hrvatska ponekad i uvozi sirovine, a izvozi gotov proizvod koji će se preraditi, oplemeniti i omogućiti dodatna radna mjesta, a potom izvesti s dodatnom vrijednosti. Zasad najveći rast u odnosu na 2004. godinu bilježi izvoz prehrambenih proizvoda. Životinjskih i biljnih ulja izvezeno je više za 42 posto, a hrane i živih životinja za 34,1 posto.
Uvoz hrane i živih životinja istovremeno je porastao za 12 posto. Samo u prva četiri mjeseca 2004. godine uvoz žive stoke (2600 tona) bio je veći nego u cijeloj 2004. godini. No, kako je domaća proizvodnja mesa nedostatna, bez uvoza žive stoke kilogram uvozne teletine na domaćem tržištu bio bi i 100 kuna.

Uvozimo čak i lišće, otpatke od šećerne repe te kosti i rogove

Lani je samo govedine uvezeno u vrijednosti 13,8 milijuna dolara, a izvezeno za svega 2,6 milijuna. Voća, kore od dinja i agruma izvezli smo za 5,8 milijuna, a uvezli za 117,3 milijuna dolara, dok duhan, unatoč padu izvoza, i dalje bilježi suficit od oko 100 milijuna dolara. Trebamo li uvoziti i lišće, granje ili otpatke od šećerne repe, znaju pak oni koji su samo lani u prvih devet mjeseci tih sirovina uvezli u vrijednosti od dva milijuna dolara. Uvezli smo i ljudske kose za 2500 dolara, 1222 tone mjehura, želudaca i životinjskih crijeva za 5,7 milijuna dolara, tonu kostiju i srži rogova za 1,2 milijuna dolara, čekinja i životinjskih dlaka za 95 milijuna dolara. Mogli bismo uzgajati sve osim južnog voća, kave i začina. No, hrvatska poljoprivreda zasad podmiruje vlastite potrebe samo za perad, vino, masline, jaja, pšenicu, kukuruz i mandarine.

Prenosimo iz manager.hr; autor: Jolanda Rak ŠAJN